BiH je zemlja bez ustava i živi neustavni život, izjavio je profesor Siniša Karan na štandu Republike Srpske na beogradskom sajmu knjiga tokom promocije svoje knjige "Dejtonski čvor" koju je objavila izdavačka kuća "Besjeda" iz Banjaluke.
Karan je rekao da je napisao ovu knjigu, jer smatra da Srpska i BiH u postdejtonskom periodu žive u turbulentnom vremenu, a akademska zajednica nema pravo da ćuti, nego mora da govori i bude aktivna u političkom i državnom životu.
On je naveo da su u knjizi sadržana njegova promišljanja o uređenju BiH u protekle tri decenije, da su dijametralno različite ocjene onih koji se bave ustavnim pravom o kakvoj se BiH radi, federalnoj ili unitarnoj.
- U ustavnom pravu su nezamislive te razlike. Ovaj dejtonski čvor traje kao problem već 30 godina, kada smo vezali nešto što se vezati ne može - rekao je Karan, podsjetivši da niko od tri naroda nije htio ovakvu BiH - Bošnjaci su htjeli unitarnu, Srbi svoju državu po principu samoopredjeljenja, a Hrvati federalni oblik udruživanja.
Karan je rekao da ni međunarodna zajednica, na kraju krajeva, nikada nije predviđala unitarnu BiH nijednim planom, svi su predviđali uniju, odnosno konfederaciju tri države, gdje su nosioci suvereniteta narodi i entiteti.
On je Ustavni sud nazvao "nesretnim", u kome je moguće preglasavanje, te istakao da je unitarna država BiH nemoguća i da za nju postoji samo federalni oblik života, što je "rekao" i Dejton.
Karan je naglasio da, nažalost, njegov rukopis ne daje odgovore, nego oko toga treba da se angažuje akademska zajednica, koja treba da postavi prava pitanja i usmjeri gdje se nalazi odgovor.
Karan je podsjetio da se sutra navršavaju 33 godine od osnivanja Skupštine srpskog naroda u BiH, te da danas sve tendencije idu u pravcu majorizacije srpskog naroda u BiH, jer ako Srbi izgube federalne principe strukture BiH, biće preglasani i ući u proces majorizacije.
- Gubitkom političkog bića, gubi se vremenom i nacionalno biće, narod koji nema svoju državu, nestaje - rekao je Karan.
Karan je rekao da je bonska ovlaštenja donio Savjet za sprovođenje mira kao političko ad hok nedejtonsko tijelo, izraz sile međunarodne zajednice i velikih zemalja, koji daje direktive visokom predstavniku.
- Sami sebi rekli su da visoki predstanvik ima neku zakonodavnu djelatnost. Umjesto da je Ustavni sud čuvar Ustava, on je grobar BiH koji je veće zlo napravio ovoj zemlji nego svi visoki predstavnici i međunarodna zajednica onog trenutka kada je rekao da su zakoni visokog predstavnika domaći zakoni - rekao je Karan.
On je naveo da je najmanje 121 sistemski zakon donesen na taj način, te da je bilo nekoliko pokušaja promjene Ustava BiH, na primjer da se formira ministarstvo poljoprivrede.
Karan je napomenuo da su bonskim ovlašćenjima nametnuli više od 70 nekakvih poljoprivrednih agencija, pa se danas nijedna biljka ne može izvesti bez saglasnosti nivoa BiH.
Karan je naglasio da se u knjizi govori kako je dolazilo do prenosa nadležnosti i da je u svemu ključan federalni princip koji se ne smije poremetiti, te podsjetio da BiH nema originalnog Dejtonskog sporazuma, niti prevoda.
- Ustavni sud glumi vrhovni sud, stvara precedentno ustavno pravo, nepojmljivo na našim prostorima. Ovo je država bez ustava, živi neustavni život - rekao je Karan.
On je podsjetio da se međunarodni ugovori primjenjuju kako su napisani i ne mijenjaju se, za razliku od Dejtonskog koji se nasilno mijenja.
"Mi smo u više navrata obavještavali o kršenju dejtonskog ugovora", rekao je Karan, te dodao da sila ne dozvoljava intervenciju Rusije i Srbije, koje su jedna od garanata Dejtona.