Poslanička grupa Alternative za Njemačku podnijela je poslaničko pitanje u njemačkom Bundestagu u vezi sa ulogom Kristijana Šmita u BiH, te zatražila procjenu legitimiteta njegove pozicije u svjetlu nedostatka odobrenja Savjeta bezbjednosti UN-a, kao i odbijanja Rusije i Kine da potvrde Šmitovo imenovanje.
U zahtjevu koji su uložili poslanik Jan Venzel Šmit i poslanička grupa AfD-a stoji da je Kristijana Šmita u maju 2021. godine imenovao Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira, piše N1.
Međutim, to imenovanje nije potvrđeno od strane Savjeta bezbjednosti UN-a, što, prema mišljenju podnosilaca ovog pitanja, dovodi u sumnju međunarodnopravnu legitimnost njegove funkcije i njegovih odluka. Uprkos tome, "visoki predstavnik" je, prema pravnom shvatanju podnosilaca pitanja, donio više odluka koje duboko zadiru u ustavni poredak BiH. Podnosioci pitanja imaju ozbiljne sumnje da su ovim odlukama prekoračene nadležnosti visokog predstavnika.
Pitanja za Saveznu vladu:
1. Da li je Savezna vlada formirala stav o međunarodnopravnoj legitimaciji Kristijana Šmita, s obzirom na nedostatak odobrenja Savjeta bezbjednosti UN-a, i ako jeste, kakav je taj stav?
2. Koje posljedice Savezna vlada izvlači iz činjenice da su Ruska Federacija i Kina odbile potvrditi Kristijana Šmita kao visokog predstavnika u Savjetu bezbjednosti UN-a?
3. Koje pravno obavezujuće odluke je, prema procjeni Savezne vlade, Šmit donio u 2022. i 2023. godini, da li je Savezna vlada formirala stav o tim odlukama i kakav je on?
4. Da li Savezna vlada u tim odlukama vidi prekoračenje nadležnosti koje Šmit ima prema Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma, i ako ne, zašto ne?
5. Kakve posljedice Savezna vlada vidi po stabilnost i suverenitet BiH usljed ovih mjera?
6. Da li je Savezna vlada preduzela korake da se imenovanje Kristijana Šmita potvrdi u Savjetu bezbjednosti UN-a, i ako jeste, koje, odnosno ako nije, zašto nije?
7. Planira li Savezna vlada zalaganje za reformu mehanizama imenovanja Šmita kako bi se njegova međunarodna legitimnost ojačala, i ako da, na koji način?
8. Da li se Savezna vlada bavila pitanjem da li su politički procesi u BiH – posebno protiv predstavnika Republike Srpske – politički motivisani, i ako jeste, kakva su saznanja dostupna i koje mjere Savezna vlada preduzima, ukoliko ih ima, da osigura pravične i transparentne procese?
9. Da li je Savezna vlada formirala stav o tome da li odluke Kristijana Šmita mogu dovesti do daljnje političke destabilizacije regiona, i ako jeste, kakav je taj stav?
10. Da li je Savezna vlada formirala stav o tome kako ocjenjuje djelovanje Šmita u kontekstu suvereniteta i nezavisnosti BiH, i ako jeste, kakav je taj stav?
11. Da li je Savezna vlada formirala stav o tome da li je djelovanje Šmita vrijedno podrške, čak i ako ga lokalni akteri i međunarodni partneri smatraju pravno upitnim, i ako jeste, kakav je taj stav?
12. Da li je Savezna vlada formirala stav o različitim međunarodnim pozicijama u vezi s imenovanjem i djelovanjem Šmita, i kakav je taj stav?
13. Da li Savezna vlada vodi razgovore s međunarodnim partnerima kako bi razvila zajednički stav o ulozi Šmita, i ako da, s kojim partnerima i o kojim temama?
14. Da li je Savezna vlada formirala stav o tome kakve posljedice odluke Kristijana Šmita imaju po ekonomsku stabilnost BiH, i ako jeste, kakav je taj stav?
15. Da li Savezna vlada vidi mogućnost ekonomske podrške od strane ЕU radi smanjenja napetosti u regionu, i ako da, kakvu?
16. Planira li Savezna vlada korake kako bi pomogla BiH u provođenju reformi za integraciju u ЕU, i ako da, koje?
17. Da li Savezna vlada smatra da trenutna uloga Kristijana Šmita doprinosi ili ometa dugoročni mirovni proces i političku stabilnost zemlje, i ako da, na koji način?
18. Da li je Savezna vlada formirala stav o tome kakav uticaj odluke Kristijana Šmita imaju na zaštitu ljudskih prava u BiH, i ako jeste, kakav je taj stav?
