Ambasador BiH pri UN u Ženevi Bojan Vujić istakao je da je svaka odluka neizabranog stranca Kristijana Šmita nezakonit napad na ustavni poredak BiH i ljudska prava njenih građana.
Vujić je naglasio da je 2023. godine eskaliralo Šmitovo ugnjetavanje građana BiH do opasnog nivoa i to izdavanjem ukaza kojim se uspostavljaju zatvorske kazne za one koji se ne pretvaraju da su njegovi nezakoniti ukazi ustavno uvedeni zakoni.
Navodeći da njegov edikt zabranjuje demokratski izabranim zvaničnicima da vrše funkciju za koju su izabrani, Vujić je naglasio da Sud i Tužilaštvo BiH sada koriste taj lažni edikt u pokušaju da ponište demokratsku volju glasača, te eliminišu i zatvore propisno izabranog predsjednika Republike Srpske, jednog od dva entiteta koji čine BiH.
"Sada, prije samo nekoliko časova, Sud BiH izrekao je presudu predsjedniku Srpske zasnovanu na tom lažnom ediktu koja će poništiti demokratsku volju glasača i eliminiše i zatvara propisno izabranog izabranog predsjednika Republike. Takvi destabilizujući, antidemokratski postupci su ogromna uvreda za vladavinu prava i najosnovnija ljudska prava", ukazao je Vujić u obraćanju na 58. sjednici Savjeta za ljudska prava UN u Ženevi.
Nažalost, dodao je on, evropske zemlje, koje tvrde da poštuju princip demokratskog samoupravljanja, zatvaraju oči na Šmitovo bezakonito i despotsko upravljanje BiH.
"Te zemlje su previše bojažljive da bi čak i prigovorile zbog stranog miješanja koje je dovelo do ovog rezultata, uprkos tome što se čak i samim prisustvom ovog autokrate u BiH krše najvažniji principi za koje oni tvrde da ih se pridržavaju", ukazao je Vujić.
On je naglasio da bivši njemački birokrata po imenu Kristijan Šmit, koji želi titulu visokog predstavnika u BiH, rutinski je ukazom nametnuo zakone građanima BiH, nepodnošljivo kršeći demokratske procese navedene u Ustavu BiH usaglašenom u Dejtonu.
"Gospodin Šmit traži neograničenu moć da vlada BiH i bukvalno nikome ne odgovara. On čak održava i strogu zabranu svakog sudskog postupka u BiH koji na bilo koji način dovodi u pitanje njegove odluke.
Visoki predstavnik nema apsolutno nikakvo pravno ovlaštenje da donosi obavezujuće odluke u vezi sa BiH, da ne govorimo o tome da kao diktator vlada BiH. Takvo pravo nikada nisu dali nijedan međunarodni sporazum niti legitimna međunarodna institucija. Svaka odluka Šmita je nezakoniti napad na ustavni poredak BiH i ljudska prava njenih građana", konstatovao je Vujić.
Tu očiglednu činjenicu, podsjetio je on, 2005, dakle prije 20 godina priznala je Venecijanska komisija Savjeta Еvrope, koja je osudila želju visokog predstavnika za neograničenom moći.
Vujić je naglasio da, ipak, dvije decenije kasnije, Šmit, koji nije ni propisno imenovan kao zakoniti visoki predstavnik, vlada BiH diktatorskim ovlaštenjima i potpunom nekažnjivošću.
On je naglasio da takva bezakonita uzurpacija demokratskih prava građana BiH nema mjesta u Еvropi u 2025. godini.
"Davno je prošlo vrijeme za prijatelje BiH i sve one koji tvrde da se pridržavaju demokratskih vrijednosti da zahtijevaju završetak nezakonite represije visokog predstavnika nad BiH, kako bi njeni građani mogli da uživaju ljudska prava na koja imaju pravo", rekao je Vujić.
Navodeći da BiH cijeni mogućnost da na ovom važnom sastanku istakne određena ozbiljna kršenja ljudskih prava koja se vrše protiv državljana BiH, Vujić je rekao da međunarodno pravo garantuje državljanima BiH, kao i svim ljudima, osnovno pravo na demokratsko samoupravljanje.
"Ovaj važan princip sadržan je, na primjer u Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima, prvom Protokolu Еvropske konvencije o ljudskim pravima, i u Povelji UN", dodao je on.
Vujić je naveo da je predsjednik SAD Donald Tramp rekao da miješanje stranaca u demokratske političke procese zemlje, preko tajnog finansiranja i operacija organizacija koje žele da manipulišu elektoratom, ima razmjere strašnog kršenja ljudskih prava.
"Znam da su u BiH, barem predsjednik Srpske /Milorad/ Dodik i drugi lideri u Banjaluci, 100 odsto saglasni sa predsjednikom Trampom. Neki drugi lideri u BiH u Sarajevu možda ne dijele takvo mišljenje. Međutim, dobro je poznato da takozvana nevladina organizacija može da ima naziv koji zvuči plemenito, ali da krije da je kontrolišu strana obavještajna agencija, ideolog milijarder ili drugi moćan strani akter. U demokratiji je transparentnost takvih uticaja ključna", zaključio je Vujić.
U Ženevi se održava 58. sjednica Savjet za ljudska prava u UN koja je počela 24. februara, a završava se 4. marta.
Zasjedanju prisustvuju visoki zvaničnici iz više od 100 država članica UN-a, a BiH predstavlja ambasador Vujić.
