Tužilaštvo BiH prije nekoliko dana zatražilo je od SIPA-e dodatne provjere o Kristijanu Šmitu. Ipak iz SIPA-e ni dalje ne otkrivaju da li su im to i dostavili.
Novih informacija nema, ni iz Tužilaštva o tome da li su dobili dovoljno dobar dokument zbog koga bi nešto preduzeli. Iz SIPA-e samo potvrda da su ranije dostavili odgovore nadležnih tijela na nivou BiH a da o novim aktivnostima ne mogu.
"U vezi novog zahtjeva Tužilaštva BiH koji se odnosi na vršenje dodatnih provjera, obavještavamo vas da SIPA ne može davati informacije o svojim operativnim aktivnostima koje su u toku", kažu iz SIPA-e.
Da posla ima za Tužilaštvo odavno je jasno zvaničnicima u Srpskoj. Nije noramlno da neizabrani stranac sebi pribavi ovlaštenja mimo Dejtonskog sporazuma. Sve što Kristijan Šmit ovdje radi i nameće, kažu, u suprotnosti je sa osnovnim civilizacijskim vrijednostima.
"Metod sile, prisile, sankcionisanja, metod nametanja pojedinca koji je iznad demokratski izabranih institucija. Ja to ne mogu da prihvatim kao građanin kao neko ko ima važnu poziciju kao demokrata", kaže Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH.
Šmit nema ovdje šta tražiti. On nema ono osnovno za boravak ovdje, a to je rezolucija Savjeta bezbjednosti, kaže Jelena Guskova.
Republika Srpska upravo je i najbolji primjer kako se suprostaviti tome.
"Šmit je čovek sa strane koji ne smije da uđe na teritoriju BiH zato što nije odobrena njegova figura u Savjetu bezbjednosti i to je tačno. To suprostavljanje koje smo vidjeli u rukovodstvu Srpske to je jedna fantakstika, a i čas za one koji ne znaju kako da se suprostave tome", ističe Jelena Guskova, doktor istorijskih nauka.
Niz je djela zbog koji bi Kristijan Šmit mogao odgovarati. Od lažnog predstavljanja, pa sve do nelegalnog unošenja oružja u BiH.
