Pravnik i savjetnik predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika Ognjen Tadić je gostujući u ATV-oj emisiji Imate riječ rekao da u BiH nikada nije došlo do velikih unutrašnjih sukoba samih po sebi nego da su oni odraz refleksije širih kretanja.
"Sve ratove koje mi pamtimo, sve velike drame u istoriji u principu predstavljaju refleksije širih kretanja bilo u Еvropi ili nekada poznatom svijetu ili danas na globalnoj sceni. Tako i dva velika pitanja kojima se mi danas bavimo upravo zavise od tih odnosa", rekao je Tadić.
Tadić naglašava da pitanje izbora, odnosno neizbora, visokog predstavnika defakto nema nikakve veze sa BiH.
"Nema veze sa unutrašnjim snagama bez obzira da li se radilo o ovim komponentima, narodima, entitetima ili političkim strukturama, prvenstveno političkim partijama ili na neki drugi način. Onaj problem koji je nastao u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija zbog toga što velike sile, prije svega stalne članice Savjeta bezbjednosti, a to su Kina, SAD, Rusija, Velika Britanija i Francuska ne mogu da se dogovore o tome da li je potreban visoki predstavnik i ako je eventualno potreban, ko bi to mogao da bude", rekao je Tadić.
On naglašava da se u tom smislu, ta vrsta sukoba samo prenijela na teritoriju BiH, Republike Srpske i FBiH na različiti način.
"To u suštini predstavlja samo refleksiju. On što je karakteristika te refleksije je to da u istoriji nije postojao jedinstven odgovor, a da smo ga imali, imali bi neuporedivo bolju i stabilniju situaciju nego što je sada imamo", rekao je Tadić.
Tadić ističe da je Republika Srpska predlagala jedinstven odgovor, a to je bilo da se svi zajedno opredijele da BiH, ne da nema visokog predstavnika, u smislu Dejtonskog segmenta, nego da to nije Kristijan Šmit.
"S druge strane, radi unutrašnjih odnosa u Federaciji, problemima Hrvata koje imaju sa većinom Bošnjaka, a i problema promjene vlasti te frustracije koja je postojala kod "trojke" u odnosu na SDA, Šmit je našao politički prostor da interveniše na te stvari", rekao je Tadić.
Tadić naglašava da je Šmitov problem frustracija što on nikada nije postao visoki predstavnik ni na nivou BiH jer ga ne priznaje ni Savjet ministara, a niti u Republici Srpskoj.
"Drugi problem je sukob koji se dešava između Rusije i Ukrajine koji se na ovaj prostor reflektuje tako što SAD i dobar dio NATO-a želi da prostor BiH i Balkana imaju kao rezervno ratište, rezervno polje sukoba gdje bi eventualno moglo da se prenese taj problem da on bude toliko užaren da ulazi u nekakvu konačnu raspodjelu odnosa u svijetu nakon što se završi taj rat između Rusije u Ukrajine", rekao je Tadić.
On ističe da bi jedinstveni odgovor bio riješenje koje bi zaista donijelo jedan nivo emancipacije, jedan dio slobode i jedan nivo normalnog života.
Tadić ističe da je nedostatak odgovora posljedica što svaka od političkih komponenata u svim tim situacijama nada da će ukoliko zaigra na neku inostranu kartu bolje profitirati nego od dogovora sa druge dvije komponente.
"Tako i jeste i Šmit uz pomoć malih vrata hrvatskih interesa rješavajući neka pitanja u Izbornom zakonu dobio određenu vrstu legitimiteta u FBiH da bi ga potom pokušala preuzeti bošnjačka politička komponenta i gledati da to bude na štetu Republike Srpske da bi se mi naravno usprotivili tome", rekao je Tadić.
On je istakao da je temelj zaštitnog koridora kada je Republika Srpska u pitanju bio definisan na dva osnova, prvi je demokratska volja naroda gdje su ljudi pokazali na brojnim skupovima širom Republike Srpske.
"A na drugom mjestu, Republika Srpska je odgovorila jednim potpunim legalizmom. Onog trenutka kad je rekla da je spremna da prihvati sve što piše u Dejtonskom mirovnom sporazumu, u Ustavu BiH, u propisima koji postoje, a da nije spremna da prihvati bilo kakvih intervencija, pogotovo onih koji dolaze od Kristijana Šmita jer su one nelegalne, protivustavne i protivdejtonske", rekao je Tadić.
On je istakao da je mnogo manji sukob je između Hrvata, Srba i Bošnjaka nego što je unutar bošnjačkog nacionalnog tkiva.
"Prosto vidite jedan iracionalni odnos unutar bošnjačkog nacionalnog tijela kada je u pitanju dogovor sa Srbijom ili sa Republikom Srpskom. Koliko su kompleksi odnosi unutar BiH koji mi neprestano moramo uvažavati prilikom kreiranja svake politike. Ako to ne činimo, onda udaramo u zid i ne stvaramo prohodnost politikama kojima smo predani već gubimo vrijeme kao što ga gubimo u 20 godina nakon Dejtona", kaže Tadić.
Proces protiv predsjednika Srpske
"Pokazuje se kolika je involviranost političkih struktura, stranih predstavnika u čitav proces što taj proces čini politički i pored činjenice da je njegova suština to da se pokušava politička volja jednog pojedinca nametnuti političkoj demokratskih izabranih institucija u skladu sa Ustavom i zakonima ove zemlje", rekao je Tadić te dodao:
"Sama činjenica je ta da ko god od sudija bude odlučivao u procesu protiv predsjednika Srpske, oni će suditi o sledećem, ukoliko prihvati volju Kristijana Šmita kao nešto što je osnov da se bilo ko u ovoj zemlji pošalje u zatvor, onda BiH nema suverenitet nikakav."
On je istakao da je BiH izgubila i ono malo suvereniteta što je imala do sada.
"Ukoliko odluka suda bude takva da prosto odbacuje tu vrstu pritiska, onda ova zemlja kupuje neku vrstu tiketa i ulaznice za neku vrstu budućnosti. Mi imamo zemlju u kojoj je u pritvoru predsjednik Suda koji je sa šefom tajne policije dogovarao prisluškivanje sudija i namještanje vijeća kako bi mogao da diriguje sudskim procesima koji su vezani za političke stranke, pojedince ili političke procese u BiH", rekao je Tadić.
On je istakao da su rijetki izuzeci na osnovu profesionalnih pretpostavki uspjeli da dođu do pravosudnih institucija i da sve što je inspirisano političkim interesima ne može imati status nečega što je pravično i pravedno.
