Šeranić je u intervjuu Srni rekao da je plan da na istoj lokaciji budu smješteni i objekti Instituta za javno zdravstvo, Zavoda za transfuzijsku medicinu, Zavoda za medicinu rada i sporta i Zavoda za stomatologiju.

Prema njegovim riječima, u novoj bolnici u Zvorniku došlo se do unutrašnjih radova, u bolnici u Doboju kreće faza nabavke opreme, a završava se i rekonstrukcija u bolnici u Foči.

"U uslovima ukrajinske krize i pandemije virusa korona tržište medicinske opreme je u zahtjevnom režimu i teško se dolazi do opreme, ali se trudimo da to riješimo. Da nije bilo tih kriza, vjerujem da bi ove projekte već završili", rekao je Šeranić.

Resorni ministar je naveo da je u planu izgradnja medicinskog kompleksa u banjalučkom naselju Paprikovac gdje bi bili smješteni Medicinski fakultet, Medicinska škola, Fakultet zdravstvene njege i Centar za biomedicinska istraživanja, za šta je Evropska investiciona banka već odobrila sredstva, ali je potrebno da budu završene procedure na nivou BiH da bi se krenulo u realizaciju.

Šeranić je istakao i projekat koji se odnosi na psihijatrijske ustanove, a koji podrazumijeva preseljenje Klinike za psihijatriju u Univerzitetskom kliničkom centru /UKC/ na Paprikovac, kao i rekonstrukciju i adaptaciju Specijalne bolnice za hroničnu psihijatriju Modriča, Psihijatrijske bolnice na Sokocu i Doma za lica sa invaliditetom u Višegradu.

"Radi se Onkologija u okviru UKC-a koju finansira Valda Srpske, završavamo banju 'Šeher' zajedno sa Zavodom za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju 'Dr Miroslav Zotović', a kroz aktivnosti ovog zavoda planiramo izgradnju ortopedske klinike u Slatini", naveo je Šeranić.

Niz sistemskih zakona za bolju zdravstvenu zaštitu

Osim aktivnosti na izgradnji bolnica i nabavci opreme za domove zdravlja, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske je radilo i na donošenju sistemskih zakona, te je kroz izmjene i dopune Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti uvedena HPV vakcina i radi se na definisanju ko i kada će primiti ovu vakcinu.

"Moramo se okrenuti prevenciji što je moguće više. Za humani papiloma virus je poznato da u najvećem broju slučajeva izaziva karcinom grlića materice, mada i ostale vrste karcinoma mogu biti izazvane ovim virusom", naglasio je Šeranić.

On je rekao da je Zakonom o zdravstvenoj zaštiti definisano da radnik ima pravo na slobodan dan na teret poslodavca za preventivne preglede, što je važno sa stanovišta republičkih skrining programa na određene karcinome, te je u sistemu zdravstvene zaštite definisano da su djeca lica do 18 godina, dok je ranije granica bila 15 godina jer se tada sticala mogućnost za radnu sposobnost.

"Zakonski smo definisali i transparentne liste čekanja, ustanove su u obavezi, kao i Fond zdrasvtvenog osiguranja, da izrade uputstvo o vođenju listi čekanja i ažuriranja i obavještavanju građana o njihovim pravima", istakao je Šeranić.

Kada je riječ o Zakonu o evidenciji i medicinskoj dokumentaciji, resorni ministar kaže da ovim aktom zdravstveni sistem uvode u 21. vijek kada je riječ o digitalizaciji i informatizaciji i da je pri kraju projekat Integrisani zdravstveni informacioni sistem koji će olakšati realizaciju svega što su u tom smislu zamislili.

Šeranić je naveo da je Nacrtom o obaveznom zdravstvenom osiguranju predviđeno da građani koji boluju od malignih bolesti imaju 100 odsto refundaciju plate, a ista stvar je predviđena i za žene koje moraju da održavaju trudnoću, čime se doprinosi realizaciji demografske politike Vlade Republike Srpske.

Od avgusta plate veće za 100 KM

Jedna od važnijih aktivnosti Ministarstva odnosila se i na finansijsku stabilizaciju zdravstvenog sistema, prije svega na realizaciju programa Vlade koji se odnosi na obavezu izmirenja doprinosa za penzijski staž radnicima kojima nisu bili prethodno uplaćeni a stiču uslove za odlazak u penziju.

Osim toga, dodao je Šeranić, radi se i na povećanju plata zdravstvenim radnicima, te je povećana cijena rada, a od avgusta će kroz koeficijente biti povećanje od 100 KM.

Šeranić je podsjetio da se cijena rada mijenjala i 2019. godine, a prošle godine u dva navrata se mijenjao i zakon o platama sa povećanjima koja su dostizala do osam odsto za niže plate i šest odsto za više plate, te potom opet povećanje od pet odsto.

"Nominalno se plata medicinske sestre povećala u tom nekom periodu za oko 40 odsto. Naravno da trebamo razmišljati kako da to bude i više, jer svi koji rade u zdravstvu rade težak i odgovoran posao, ali Vlada nije sjedila skrštenih ruku", rekao je Šeranić.

Vakcinu protiv virusa korona primilo više od 40 odsto stanovništva

On je pohvalio rad zdravstvenih radnika, posebno u periodu pandemije virusa korona, za koju kaže da nije završena i da u svijetu raste broj zaraženih usljed povećanog kretanja stanovništva.

"Svi smo dobro naučili koje mjere nam mogu pomoći, kako i na koji način da se zaštitimo u trenutku kada se rasplamsa epidemija. Usmjeravaćemo aktivnosti zdravstvenih ustanova i građana, ali odluka je na pojedincu koji mora da učestvuje u zaštiti svoga i tuđeg zdravlja", naglasio je Šeranić.

On je naveo da je u Srpskoj vakcinu protiv virusa korona primilo više od 40 odsto stanovništva, ali vjeruje da je taj procenat i veći imajući u vidu da su mnogi odlazili u Srbiju na vakcinaciju.

Uspješan rad fondova u sistemu zdravstvene i socijalne zaštite

Kada je riječ o socijalnoj zaštiti, Šeranić je rekao da je sistem dječije zaštite doživio velika unapređenja i da je u nekoliko navrata mijenjan zakon o dječijoj zaštiti gdje su nastojali da ono što su uveli kroz doprinos u sistemu dječije zaštite vrati se građanima.

"Kroz taj sistem prošle godine smo prvi put uveli dječiji dodatak za prvo dijete, maltene 100 odsto povećali dječiji dodatak za drugo, treće, četvrto dijete. Povećali smo i naknadu za porodilje za 100 odsto, uveli smo platu roditelja-negovatelja da bi pomogli tim porodicama", rekao je Šeranić.

On je pohvalio projekat "Socijalizacija djece" koji realizuje Javni fond za dječiju zaštitu Republike Srpske, ali i projekat supervizije i podrške socijalnim radnicima, na bazi kojeg je urađen isti projekat i za medicinske sestre.

Šeranić je pohvalio i Fond solidarnosti za dijagnostiku i liječenje oboljenja, stanja i povreda djece u inostranstvu, koji je osnovan na inicijativu tadašnjeg predsjednika Republike Milorada Dodika, a kojim je sistemski riješeno važno pitanje, odnosno omogućena dijagnostika i liječenje djece u inostranstvu kada to nije moguće u zdravstvenim ustanovama u Srpskoj.

"Kada je riječ o Fondu zdravstvenog osiguranja, kolege su tu uradile ogroman posao u protekle dvije godine kada govorimo o finansiranju zdravstvenih usluga, o održavanju finansijske stabilizacije. Sa tog aspekta su sa zdravstvenim ustanovama napravili vrlo dobru fuziju i omogućili da građanin ne razmišlja šta i na koji način može da dobije od zdravstvene usluge", istakao je Šeranić.

On je podsjetio da su riješena sva dugovanja sa Srbijom, da je omogućeno da se građani upućuju na liječenje u inostranstvo i da im 100 odsto bude plaćeno.

Šeranić je zaključio da ništa od ovoga ne bi mogao da radi kao resorni ministar ako bi razmišljao o sankcijama koje su mu uvele SAD, jer je po Ustavu i zakonima obavezan da realizuje zaključke Narodne skupštine Srpske i planove i program Vlade Srpske.