Rusija je dobila vođu kakvog je trebala u teškim vremenima, vođu koji je spriječio raspad zemlje i dodatno je ojačao.
A upravo sa takvim predsjednikom na čelu i Srpska može da očekuje nastavak diplomatske, političke i ekonomske podrške, kaže ministar Željko Budimir.
To se i lično uvjerio tokom posljednje posjete predsjednika Dodika Rusiji, a takvi odnosi su izgrađeni i zahvaljujući ličnom prijateljstvu dvojice lidera.
"Ti odnosi se stabilno nastavljaju, ovo je samo potvrda da će republika Srpska imati još pouzdanijeg partnera. Predsjednik Putin je dobio podršku 87%, to vam je pokazatelj apsolutne, plebiscitarne podrške naroda", rekao je Željko Budimir, ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske.
Sve su jači pritisci i na Republiku Srpsku. Od sankcija do otvorenih prijetnji zapadnih ambasadora, na sceni su pokušaji rušenja bilo kakvih dogovora domaćih političara, kako bi se za sve optužila Rpeublika Srpska.
Rusija je i prije toga jasno i nedvosmisleno podržavala dejtonsku BiH, i u njoj Republiku Srpsku, kaže Bojan Šolaja iz Centra za međunarodne studije. Zato je dobro što u Kremlju ponovo imamo dokazanog prijatelja.
"To će svakako da bude jedan dodatni zamajac u narednom periodu, s obzirom na to da je ovaj mandat na samom počeku, a sa naše strane nije na kraju. Otvoriće se prostor za jednu stabilniju i komunikaciju i saradnju", rekao je Bojan Šolaja iz Centra za međunarodne i bezbjedosne studije Banjaluka.
Nije beznačajna i naša podrška Moskvi. Samo zahvaljujući Republici Srpskoj, ni BiH nije Rusima uvela sankcije. Sve to bi trebalo pretočiti i u dodatne ekonomske projekte smatra Danijel Simić.
"Mislim da bi ubrzano trebalo početi razmišljati o tome šta bi mi mogli da dobijemo od Rusije, zauzvrat za tu podršku koju pružamo Rusiji, ona je simbolična, ali u uslovima kada vi možete reći, ne nije cijela Еvropa protiv nas, ima jedan narod", rekao je Danijel Simić, osnivač portala Frontal.rs.
Ipak, postoje i potezi Rusije koji nemaju cijenu, kao što je na primjer veto u Savjetu bezbjednosti na britansku rezoluciju o Srebrenici. Posljedice jednog takvog dokumenta bile bi nesagledive, a dokaz tome su i posljednje najave bošnjačke komponente bh. diplomatije da se o tom pitanju ponovo raspravlja i na Generalnoj skupštini UN-a.
