Ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Željko Budimir rekao je na okruglom stolu o protivpravnosti primjene nametnutih zakona pred Sudom BiH u slučaju predsjednika Republike Srpske da su ovim procesom napadnuti ustavni poredak unutar BiH i Srpske i da je to situacija poslije koje se ne može nastaviti.
"Kad prenesu neku nadležnost, čak i kada su napravili Sud i Tužilaštvo kojih nema u Ustavu BiH, mogli ste da nastavite dalje", rekao je Budimir u uvodnom izlaganju.
Ističući da su Pale danas ponovo centar dešavanja, Budimir je poručio da na kraju ovog procesa Srpska ne smije da izgubi ono što je armirano kostima ratnika i najmilijih.
Budimir je istakao da je nebitno ko je predsjednik Republike Srpske i kojoj političkoj opciji pripada, ali da je nesporno da je Milorad Dodik osoba sa najjačom političkom snagom i najjačom političkom partijom iza sebe.
"Ono što imamo posljednjih godinu dana jeste politički progon koji je započeo u teškim međunarodnim okolnostima", rekao je Budimir i ocijenio da su u međuvremenu nekoliko puta nastupile povoljnije međunarodne okolnosti.
To, dodao je, dovodi političko Sarajevo u šizofreniju jer jedan dio hoće presudu, jedan bi da se to nikad nije dešavalo, a treći bi da Srbi sami odu iz BiH.
"Možemo mi živjeti u kulama od slonovače koje se zovu univerziteti, fakulteti, ali poslije ovoga nećemo imati Srbe kao političke aktere i politički narod u BiH. Imaćete situaciju da se poslanici ispituju za iznošenje političkih stavova u Narodnoj skupštini, koja je već počela", kaže Budimir.
Ukazao je i da se već pokreće tužba protiv predsjednika Narodne skupštine i predsjednika Vlade Republike Srpske za proslavu 9. januara, te da oni koji ne shvataju ovu situaciju i momenat smrde na izdaju.
Ovim postupkom, istakao je Budimir, napadnuta je srž svake vlasti, a to je zakonodavna vlast, a izlaz iz svega vidi u povratku Dejtonu ili da Republika Srpska krene svojim putem.
"BiH može trajati samo kao dejtonska BiH, drugačije ne", rekao je Budimir i ukazao na to da ukoliko ovaj proces u Sudu BiH prođe, slijede novi zakoni, a prvi će biti o državnoj imovini.
Budimir je podsjetio da je predsjednik Srpske u završnoj riječi u Sudu BiH rekao da brani ustavni poredak BiH od Tužilaštva BiH.
Učesnici skupa stava su da treba iskoristiti sve pravne lijekove nakon što bude izrečena prvostepena presuda, pri čemu je u više navrata ukazano na potrebu sabornosti srpskog naroda.
Dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Goran Marković podsjetio je na činjenice da Kristijan Šmit nije imenovan u skladu sa Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma niti ranijim praksama da se to imenovanje potvrđuje u UN.
Dodao je i da visokom predstavniku ne pripada pravo da tumači Ustav BiH, dok bonska ovlaštenja ne predviđaju da može da se mijenja zakonodavne organe.
Marković je podsjetio i na obavezu predsjednika Republike Srpske da poštuje Ustav i zakone Srpske.
Profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Dimitrije Ćeranić ukazao je na činjenicu da u ovom procesu nisu ispoštovana načela zakonitosti, ukazavši kako pravosuđe BiH kao argument navodi da je Šmitova odluka objavljena na sajtu OHR-a, što ne može biti mjerodavno.
Ćeranić je rekao da u ovom slučaju nema krivičnog djela jer je ukaz potpisan kad nije stupila na snagu Šmitova odluka.
Profesor Univerziteta u Banjaluci Željko Mirjanić kaže da je ovo udar na instituciju predsjednika Republike Srpske, na Ustav Srpske s ciljem izmjene ustavnog uređenja BiH, te da će žalba biti bez obzira kakva se odluka donese.
"Ovo su godine ne zapleta, nego godine raspleta", zaključio je Mirjanić.
Goran Vasiljević sa Banjalučkog univerziteta upozorio je da je ovaj proces uvod u pravnu nesigurnost, dok je Nina Sajić sa Fakulteta političkih nauka u Banjaluci istakla da ovog okruglog stola ne bi bilo da je BiH pravna država.
"Ovo nije proces pojedincu, nego proces koji ugrožava osnovne postulate prava i demokratije i imaće dalekosežne posljedice", istakla je Sajićeva.
Učesnici u raspravi osvrnuli su se i na to da Šmit svojim nametnutim izmjenama Krivčnog zakona BiH predviđa zabranu političkog djelovanja, konstatujući da to ne postoji nigdje izuzev možda u totalitarnim režimima.
Ukazano je i na to da je pitanje da li su u procesu u Sudu BiH ispoštovani pravni postuplati nepristrasnog suđenja, a kao jedna od konstatacija čulo se da je Sud BiH instrument pravnog nasilja.
Predsjednik Skupštine opštine Pale Branko Koroman zahvalio je organizatorima i učesnicima skupa što su o ovako značajnoj temi govorili baš na Palama.
