Zakon o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata donesen je još 2018. godine. Lokalne zajednice sa njim nemaju ništa, imaju obavezu samo da ga provode, kaže za ATV Dragan Jevtić, pomoćnik u ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju u Vladi Republike Srpske.
"Zakon o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata prvi je donesen 2018. godine, dok je izmjena istog donesena 2022. Legalizacija je već 2013. godine bila obrađena u osnovnom zakonu o uređenju prostora i građenja, ali je nakon ocjene ustavnosti i zakonitosti isti morao biti izmijenjen. 2018. godine je došlo do donošenja novog zakona iz razloga rokova legalizacije, odnosno, tada je omogućena legalizacija objekata koji su izgrađeni do 2018. godine. Nakon toga dolazi 2022. godine dolazi inicijativa opština i upućuju se NSRS jer ona donosi zakone", kaže Jevtić.
On kaže da je jedna od inicijativa i inicijativa grada Banjaluka koja je insistirala da legalno izgrađeni objekti budu svi do 1980, s tim da za objekte do 400 kvadrata individualno stambeno poslovne kojim se rješavaju stambena pitanja porodica, da to bude godina 2004.
Nakon razmatranja inicijative, resorno ministarstvo je izvršilo pripremu izmjene zakona. Treba napomenuti da su i ostali gradovi i opštine imali svoji prijedloge.
"Došlo se do zaključka da taj rok sa 1980. godine treba biti pomjeren na kraj 1991. godine, a rok od 2004. je pomjeren na 31.12.2013. godine. Vlada je kao predlagač zakona uputila NSRS. U svakoj demokratskoj zajednici zakone donosi Skupština, a ne lokalna zajednica. Sa zakonom o legalizaciji, osim da je dužna da ga provodi, lokalna zajednica nema nikakve veze. Niti je predlagač niti je donosilac, ona je samo realizator već usvojenih zakona koje usvaja NSRS", kaže Jevtić.
