Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović poručila je da sastanke sa svjetskim liderima uvijek koristi za predstavljanje potencijala Republike Srpske i BiH, ali i da im objasni kompleksnu ustavnu strukturu ove zemlje i unutrašnja neslaganja zbog čega su onemogućeni značajni razvojni projekti.
Cvijanovićeva je navela da su potencijalni ulagači nailazili na određene probleme jer ЕU i zapadne zemlje BiH posmatraju kao politički projekat i BiH se prilazi i o njoj se priča na politički način.
"Pokušavamo da pokažemo da ta politička prizma kroz koju nas stalno tjeraju da se posmatramo ovdje ili da budemo posmatrani je nešto što sve više postaje irelevantno, a relevantno je ono što možemo da budemo kao ponuda na tom nekom ekonomskom planu", rekla je Cvijanovićeva za RTRS.
Ona je dodala da joj je drago što ima sve više sagovornika koji to razumiju i koji su spremni na saradnju, poput predsjednika Azerbejdžana Ilhama Alijeva ili predsjednika Ujedinjenih Arapskih Еmirata /UAЕ/ Muhameda bin Zajeda, ali i mnogih drugih lidera sa kojima je imala priliku da razgovara nedavno u Bakuu.
Cvijanovićeva je ocijenila da su odnosi sa Azerbejdžanom dobri i da je raduje što Alijev ima ujednačen pristup prema svim narodima u BiH, što je suštinski važno jer ne smatra da je kompleksna ustavna struktura BiH prepreka za saradnju.
"Azerbejdžan je definitivno jedna velika sila u smislu potencijala za ulaganje, napravili su velike projekte u oblasti gasifikacije, oni su snabdjevači gasa i za nekoliko zemalja iz našeg okruženja", navela je Cvijanovićeva.
Ona je podsjetila da je i ranije razgovarala sa Alijevim koji je primjetio da BiH ne iskazuje naročiti interes za saradnju, ali kojem je pokušala da objasni da sa BiH ima određenih problema koje je potrebno "liječiti".
"Ne treba da propuštamo razvojne šanse i da se povežemo sa ozbiljnim državama. Predstavnici tih država su primjetili da nikako ne stavljamo na sto ono što su naši potencijali. Е zbog toga je veoma važno da Republika Srpska koristi svaku priliku, jer je organizovana, naša Vlada razumije šta treba da radi, naš predsjednik Republike Srpske uvijek ima poslovnu inicijativu i zato smo u prednosti. Nije mi teško razgovarati sa tim ljudima jer znam šta su smjernice iz Republike Srpske i šta su ekonomski ciljevi", istakla je Cvijanovićeva.
Ona je naglasila da takve susrete ne koristi da bi manipulisala ili nekoga ogovarala, kao što rade njene kolege iz Federacije BiH koji govore protiv Republike Srpske i njenog predsjednika Milorada Dodika.
"Iz Republike Srpske se jasno vidi timski rad i kada želite nešto da predstavite ili branite i to se ne radi na štetu nekog drugog naroda ili entiteta, iz kojeg nisu u stanju da pričaju ni o jednom projektu", konstatovala je Cvijanovićeva.
Ona je navela da je razgovarala i sa predsjednikom UAЕ Muhamedom bin Zajedom, od kojeg je dobila poziv da bude učesnik svjetskog samita lidera naredne godine.
"Razgovarali smo o neposrednoj budućnosti, šta očekuje svijet 2025. godine, ali i o tome šta bi bilateralno mogli da uradimo. Mislim da je takav pristup proistekao iz činjenice da sam lično pomogla da nakon više od 20 godina napravimo sporazum o promociji i zaštiti stranih ulaganja i da dođemo da je već u fazi ratifikacije.
Sa svojim timom i ljudima iz institucija Srpske smo došli do rješenja koja su prihvatljiva i za BiH i za UAЕ i to je sigurno jedno od mjesta sa kojima želim da unapređujem saradnju i ekonomski napredak. Oni su zainteresovani za sve oblasti, to su ljudi koji imaju ogromna bogatstva i prisutni su na mnogim mjestima i mislim da razumiju da i mi možemo biti atraktivni", ocijenila je Cvijanovićeva.
Ona je naglasila da sa liderima zemalja koje nisu članice ЕU se može razgovarati o strateškim projektima iz oblasti infrastrukture, turizma, energetike, dok sa članicama ЕU o boljem razumijevanju kada je riječ o evropskom putu BiH i boljem razumijevanju ustavnih prilika u BiH.
Srpski član Predsjedništva BiH je dodala da je predstavnicima zemalja koje su članice ЕU, poput Slovačke, Češke, Slovenije ili Hrvatske, koje imaju uspješne investicije u BiH, lakše da sa predstavnicima iz BiH otvore priču o proširenju tih investicija.
"Dosta su određene stvari funkcionisale po određenim šablonima, naše je da razbijemo te šablone i matrice kako stoje stvari u BiH i mislim da uspjevamo u nekim stvarima", istakla je Cvijanovićeva.
Ona je izrazila zadovoljstvo uspjehom Srbije, navodeći da je neuporediva sa BiH.
"Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je imao jedno od centralnih mjesta da se obrati na skupu u Bakuu /Konferencija članica Okvirne konvencije UN o promjeni klime/. Teme jesu, naravno, klimatske promjene, ali svaki učesnik tamo je svjestan da je svijet u neredu, da se ratuje i da su ljudi uskraćeni za određene stvari na koje su navikli, a nemaju zbog svih tih globalnih pitanja. Vučić je na to ukazao", rekla je Cvijanovićeva.
Ona je navela da Srbija ima institucije koje samostalno donose odluke, a u BiH postoje izabrane institucije, ali se fingira određena demokratija jer ima i stranca koji je, zahvaljujući određenim svjetskim silama, sebi pribavio određena ovlašćenja i misli da je iznad demokratskih institucija.
"Tu nemate suvereniteta i ne možete da upravljate procesima, vaše institucije ne mogu da obavljaju ustavnu funkciju jer imate remetilački faktor koji je pojedinac koji uzurpira prava demokratski izabranih institucija. Е sad, to je prvo nespojivo sa demokratijom, sa međunarodnim pravom. Dejtonski sporazum nije dao pravo tom visokom predstavniku da se ponaša na taj način, to pravo je na vještački način ubačeno", istakla je Cvijanovićeva.
Ona je dodala da je to nespojivo i sa evropskim putem BiH, na šta ukazuje uvijek kada razgovara sa predstavnicima iz ЕU, kao i na to da BiH treba da suvereno odlučuje.
"ЕU je prihvatila da trpi taj balast na svojim leđima, što je vrlo nekorektno. Dakle, oni znaju da je sve to neevropski, da to nema veze sa evropskim principima, kriterijumima, da je to nemoguće, ali su prihvatili da to trpe zato što nemaju snagu da se odupru onima koji nameću jedan takav koncept za BiH. To je sramota ЕU, nije naša", rekla je Cvijanovićeva.
Cvijanovićeva je ukazala da zemlje za koje postoji mišljenje da nisu dovoljno demokratske, kažu da nije moguće da pojedinac može tako nešto da radi, kao što radi u BiH, a zemlje, koje se tretiraju demokratskim, to prihvataju.
"Pričamo o tome i ima mnogo onih koji to razumiju i kojima je to neprihvatljivo i manjina je onih koji daju sebi za pravo da nemeću to kao obavezu za BiH", zaključila je Cvijanovićeva.
