"Jedna vrsta dijeta nudila je ishranu u kojoj se potpuno izbacuju određene namirnice, recimo ugljeni hidrati, a dopušta se doslovno prejedanje mesom i mesnim prerađevinama. Druge dijete preporučuju vrlo mali unos dnevnih kalorija – čak i ispod praga koji je potreban za bazalni metabolizam. To mi je bilo potpuno neprihvatljivo jer sam znao da je to dugoročno loše po zdravlje. Tada sam odlučio da osmislim program zdrave metode mršavljenja. Proučavajući problem debljine shvatio sam da se skoro uvijek radi o nekom hormonskom disbalansu, usporenom metabolizmu ili nečem trećem. Shvatio sam da samo rješavanjem uzroka novonastale debljine možemo najdelotvornije da se riješimo viška kilograma", istakao je Šapro.

Princip dijete

Fitometabolička dijeta zasnovana je na osnovnim principima mediteranske ishrane i laganoj fizičkoj aktivnosti. Njom snažno ubrzavamo metabolizam, balansiramo hormonski sistem i podstičemo detoksikaciju. Kada uspostavimo hormonsku ravnotežu, pokrenemo detoksikacione procese i dovedemo organizam u stanje homeostaze, tada dolazi do snažnog ubrzanja metabolizma, a posljedica toga je topljenje suvišnih kilograma. U ovoj dijeti nema gladovanja, nema preskakanja jela, obroci su obilni i ukusni, a ono što je najbitnije – u svakom su zastupljeni svi nutrijenti – proteini, masti i ugljeni hidrati.

Bazira se na svježim namirnicama, kvalitetnom mesu, ribi i plodovima mora, žitaricama od cijelog zrna, orašastim plodovima, povrću, voću, zdravim mastima poput maslinovog ulja. U fitometaboličkoj dijeti preporučena je lagana fizička aktivnost, poput hodanja, biciklizma, plivanja, laganog trčanja... Dijetom se gubi isključivo masno tkivo, a zadržava se ili povećava mišićna masa. Vraćaju se energija i vitalnost, ali i poboljšava izgled.

Najčešće greške u ishrani

Doktor Šapro ističe koje su najčešće greške u ishrani koje dovode do debljanja.

"Kao prvo naglasio bih preteranu konzumaciju zaslađenih napitaka, pekarskih proizvoda, slatkiša, dakle hrane koja je visokokalorična, a nutritivno vrlo loša. U SAD je najveći uzrok gojaznosti pretjerana konzumacija slatkih, gaziranih sokova. Pa čak i kod svježe cijeđenih sokova imamo problem jer je daleko bolje pojesti cijelu voćku, a ne samo iscjeđeni sok. Upravo ta vlakna koja odstranjujemo cijeđenjem sprečavaju nagle insulinske skokove, a veoma povoljno djeluju na dobre bakterije koje osiguravaju zdravu crevnu floru, podstiču i osiguravaju bolje varenje – kaže doktor i ističe da veliki broj ljudi, umjesto pravog obroka ili salate s mesom, često poseže za nekim pekarskim proizvodima od bijelog brašna s mnogo aditiva, šećera i hidrogenizovanih masti koje su potpuno neprihvatljive za naš organizam.

"Ljudi danas jedu vrlo malo salate ili je uopšte ne jedu. To je velika greška jer su salate izuzetno bogate vlaknima, hlorofilom, gvožđem i drugim mineralima. One osiguravaju dovoljno prebiotičke hrane za dobre probiotičke bakterije u našim crevima i odgovorne su za to hoćemo li biti gojazni ili ne", kaže dr Vlaho i dodaje da se u fitometaboličkoj dijeti obavezno preporučuje mnogo salate uz svaki obrok.

"Još jedna od ključnih grešaka je svakako i preskakanje doručka, što dovodi do pada nivoa šećera u krvi, a to loše utiče na cijeli organizam. Javlja se osjećaj umora i iscrpljenosti, usporava se metabolizam a time i sagorijevanje kalorija. Inače, preskakanje obroka može natjerati naš organizam da počne iz mišića da crpi 'gorivo', a upravo je to razlog zašto u lošim, nutricionistički neizbalansiranim dijetama ljudi gube mišićnu masu. Gotovo uvijek poslije takvih izgladnjivanja skloni smo prejedanju, što nikako nije dobro kad želimo da skinemo kilograme. Preskakanjem obroka takođe izrazito nepovoljno djelujemo i na hormonski sistem", zaključuje hrvatski doktor.

(Story.rs)