Naučnici su istraživanjem došli do rezultata koji vas neće obradovati.
Ako i vi spadate među osobe kojima je omiljeni lagani obrok tunjevina iz konzerve s pirinčem, tjesteninom ili salatom, ovo su loše vijesti.
Samo jedna konzerva tunjevine u sebi sadrži 18.11 mikrograma žive, dok je dozvoljen maksimalni unos žive je 1.6 mikrograma po kilogramu tjelesne mase i to nedjeljno.
Zato vodite računa da konzerviranu tunjevinu ne konzumirate previše.
Tunjevina: Kako živa utiče na zdravlje
Ovaj teški metal oštećuje sve organe koji se ishranjuju krvlju, a prije svega mozak, jer su ćelije centralnog nervnog sistema naročito osjetljive na štetno djelovanje žive. Kao posljedica dolazi do slabljenja čula sluha i vida, smanjene mogućnosti komunikacije, promjene ponašanja, pojave depresije, povećane ekscitacije, nervoze, smanjene koncentracije.
Cink u konzervisanoj tunjevini i rizici po zdravlje
Cink je esencijalan za zdravlje, ali u velikim količinama može doprinijeti razvoju sindroma propusnog crijeva. Ovo stanje omogućava štetnim substancama da pređu iz crijeva u krvotok, što može oslabiti imuni sistem i povećati rizik od autoimunih bolesti.
Jedna studija koja je sprovedena na Univerzitetu u Bingamtonu u Njujorku, čiji su rezultati objavljeni u časopisu "Food and Function", upozorava na količinu cinka u konzervisanoj tunjevini.
"Povećanje propustljivosti crijeva nikako nije dobro jer to znači da jedinjenja, koja ne bi trebalo da uđu u krvotok, mogu tu da dospiju. Ovo stanje zove se "sindrom propusnog crijeva" i može da izazove multiplu sklerozu. U suštini dolazi do oštećenja imuniteta zbog materije koje organizam apsorbuje kroz propusna crijeva", objašnjava vodeći naučnik studije Grečen Maler.
Povišen nivo cinka u organizmu manifestuje se kroz povraćanje, mučninu, gubitak svijesti i visoku temperaturu., a velike količine u organizmu mogu da prouzrokuju pad gvožđa i glukoze.
Kako konzumirati tunjevinu bezbjedno?
Nutricionisti i zdravstveni stručnjaci preporučuju umjerenost u konzumaciji tunjevine. Idealno je unositi najviše jednu do dvije porcije nedjeljno, naročito za osjetljive grupe poput trudnica i djece, kod kojih postoji dodatni rizik od uticaja žive na razvoj mozga i nervnog sistema.
Prednosti tunjevine uz pravilnu mjeru
Iako postoje rizici, tunjevina je i dalje bogat izvor proteina, vitamina D i omega-3 masnih kiselina koje pozitivno utiču na zdravlje srca i mozga. Ipak, važno je birati proizvode od provjerenih proizvođača, a kad god je moguće, odlučiti se za svježu tunjevinu umjesto konzervirane.
Tunjevina može biti zdrav i hranljiv izbor, ali samo ako se konzumira umjereno. Zbog potencijalnih rizika od prekomjernog unosa, važno je pridržavati se savjeta stručnjaka i pratiti preporučenu količinu. Na taj način, možete uživati u njenim benefitima bez ugrožavanja zdravlja.
