Samo u SAD-u, više od šest miliona ljudi živi s ovom dijagnozom, a stručnjaci predviđaju da će se broj novih slučajeva do 2060. godine udvostručiti. No, nova studija sugeriše da bi jedan često zanemaren problem – gubitak sluha – mogao igrati veću ulogu nego što se ranije mislilo.

Nova istraživanja

U istraživanju objavljenom u aprilu 2025. naučnici analizirali su podatke gotovo 3.000 osoba starijih od 70 godina. Praćenje je trajalo do osam godina, a rezultati su zabrinjavajući: čak 32 posto slučajeva demencije bilo je povezano s audiometrijski potvrđenim gubitkom sluha.

Važno je istaći da se ovdje radi o testiranim i potvrđenim oblicima gubitka sluha, a ne samo subjektivnom osjećaju da osoba slabije čuje. Ovakav gubitak sluha, ako se ne liječi, može dovesti do socijalne izolacije i manjka mentalne stimulacije – što dodatno povećava rizik od pada kognitivnih sposobnosti.

Zašto je rana intervencija ključna?

Povezanost između demencije i gubitka sluha posebno je izražena kod osoba starijih od 75 godina, žena i bijelaca. Ovi rezultati se uklapaju i u širu sliku – žene su statistički sklonije određenim oblicima demencije, uključujući Alchajmerovu bolest.

Jedna od najvažnijih poruka ove studije je da se gubitak sluha ne smije ignorisati. Rano otkrivanje i liječenje – bilo kroz slušna pomagala, terapiju ili promjene načina života – može značajno smanjiti rizik od mentalnog propadanja. Danas su dostupna i slušna pomagala bez recepta, što ih čini pristupačnijima većem broju ljudi. Redovne kontrole sluha i otvoren razgovor s ljekarom mogu biti prvi korak ka zdravijoj starosti, prenosi Avaz.

Pratite nas i putem Vibera