Stručnjak otkriva šta treba da uradite prije nego što počnete da jedete lubenicu. Iste mjere treba preduzeti i kad jedete dinju.
Iako mu nije vrijeme, ovo voće je već preplavilo tezge, i iako cijena nije mala, mnogi su već počeli da ga kupuju. Lubenica je voće koje je sinonim za ljeto: slatka, sočna i jarke boje, podiže raspoloženje na svakom pikniku, roštiljadi ili koktel -partiju. Ali, da biste zaštitili sebe i svoju porodicu, kao i svoje goste, od ne tako prijatnih posljedica trovanja, ne preskačite ključan korak prije rezanja lubenice na kriške.
"Obavezno operite lubenicu prije nego što je rasiječete!", upozorava dr Darin Detviler, stručnjak za sigurnost hrane i profesor na Univerzitetu Nortistern.
Iako vam nešto slično vjerovatno nikada nije palo na pamet, jer i ne jedete koru, kad bolje razmislite, ovaj savjet ima itekako smisla.
Ko je sve dirao tu lubenicu?
Lubenice rastu na tlu, što ih izlaže svim mogućim zagađivačima: prašini, zemlji, prljavoj vodi, neprikladnom kompostu i tako dalje. Kad se uberu, mogu da "pokupe" još više kontaminanata tokom skladištenja, rukovanja i transporta u procesu dolaska s polja do trgovaca, a zatim i od trgovca do kuhinjske radne ploče. Do trenutka kad ste kupili svoju lubenicu, nakon što ste je pomno "iskuckali" kako biste bili sigurni da je savršeno slatka i sočna, lubenicu je diralo više od desetak ljudi, od kojih neki možda imaju kućne ljubimce, možda su kopali po nosu, bili u toaletu prije toga i sve to, a da nisu oprali ruke.
"Ne možete znati gdje su bile njihove ruke i šta su sve dirali prije nego što su dodirnuli lubenicu koju ćete da pojedete u slast", istakao je d. Detviler.
Salmonela, listerija, Е. koli...
"Zatim, kad uzmete nož da je razrežete, oštrica noža može da prenese sve te grozne klice direktno s kore na unutrašnju sočnu pulpu i tako sve te bakterije završavaju u vašem probavnom traktu", rekao je on.
Od salmonele do listerije i Еšerihije koli, te bakterije da vas učine ozbiljno bolesnima. A, ako se razbolite, vjerovatno ćete imati klasične simptome trovanja hranom poput mučnine, povraćanja i proliva, koji se obično javljaju u roku od nekoliko sati do nekoliko dana nakon konzumacije i traju otprilike isto toliko dugo.
Jede se sirova
Prema dr Detvileru, i način na koji obično lubenicu pripremamo za posluživanje i konzumaciju ima neke sanitarne nedostatke.
"Za razliku od, na primjer, kukuruza, lubenica se konzumira sirova pa potencijalni patogeni neće biti uništeni kuvanjem ili pečenjem. Zbog toga, jedina djelotvorna mjera koju možete da preduzemte kako biste smanjili rizik od trovanja hranom je pranje lubenice prije nego što počnete da je siječete. Tako ćete ukloniti potencijalne bakterije s kore prije nego što budu imale prilike da dođu do "srca" lubenice", posavjetovao je dr Detviler.
Poseban problem je ako uzimate polovinu ili četvrtinu lubenice kod prodavaca na ulici - tek tada su higijenski uslovi i način čuvanja pod znakom pitanja.
Za dinju još veći oprez!
Imajte na umu da se ovaj savjet ne odnosi isključivo na lubenicu.
"Trebalo bi iste mjere da preduzmete i kad konzumirate dinju. Ustvari, budite naročito oprezni s dinjom s obzirom na to da je hrapavi dio njene kore veoma prikladan za zadržavanje bakterija (za razliku od glatke kore lubenice), pa je treba još temeljnije oprati prije konzumacije", istakao je dr Detviler.
Napomenuo je i da je, kad operete i razrežete lubenicu ili dinju, najbolje da je odmah pojedete ili da je stavite u frižider u roku od dva sata ili čak i ranije ako su temperature vazduha visoke. Tako ćete spriječiti da plod uđe u temperaturnu "opasnu zonu" između 5 i 60 °C, u kojoj se bakterije jako brzo razmnožavaju.
Držite isječenu lubenicu u posudi za salatu u frižideru ili na temperaturi nižoj od 4 °C i pojedite je u roku od tri do četiri dana kako biste ograničili novo razmnožavanje bakterija.
Uz ove savjete, moći ćete uživati u kriškama ili kockicama lubenice i dinje bez straha, a slobodno vrijeme provesti na neki zabavniji i ljepši način, a ne povraćajući.