Suvo voće sadrži oko 2/3 ugljenih hidrata, ima nizak sadržaj proteina i veliku količinu vlakana, a u njemu se nalazi i nekoliko bioaktivnih jedinjenja: vitamini, minerali, karotenoidi i fitosteroli.
Suvo grožđe, na primjer, nakon sušenja zadržava minerale i većinu fitohemikalija, antioksidanata i resveratrola grožđa. Zanimljivo je i da sušenje na suncu povećava sadržaj antioksidansa u grožđicama.
Sve ovo potrebno je za dobro zdravlje, tvrdi doktor Anup Misra, endokrinolog iz Fortis CDOC bolnice za dijabetes, koja se nalazi u Nju Delhiju, u Indiji.
“Umjeren unos suvog grožđa i drugih plodova je dobar za aktivnu i zdravu osobu sa ili bez dijabetesa”, navodi dr Misra.
Pokazalo se da sjemenke ili prah od pokožice grožđa mogu da poboljšaju lučenje insulina, jedan od ključnih metaboličkih pokazatelja dobrog zdravlja, kaže on.
Takođe, grožđice povećavaju moćne metabolički aktivne hormone (npr. GLP-1) koji dobro utiču na pankreas. Duže kliničke studije, iako malobrojne, pokazuju slične podatke, te doktor navodi da ograničen broj grožđica uključenih u zdravu ishranu neće povećati vrijednosti šećera u krvi i, u stvari, može biti od koristi.
Neka istraživanja pokazuju i da unos urmi nema značajan uticaj na glukozu u krvi, holesterol, tjelesnu težinu i krvni pritisak. Male količine urmi, kako se navodi, neće izazvati nikakvu štetu kod pacijenata sa dijabetesom i/ili gojaznošću.
Dostupni podaci pokazuju da umjeren unos suvog voća, koji se uzima redovno, ne utiče na šećer u krvi ili tjelesnu težinu. Ali, ipak treba voditi računa. Ukoliko osoba ne vodi zdrav način života, uključujući zdravu hranu i fizičku aktivnost, a preko uobičajenog unosa kalorija uzima veliki broj urmi, suvog grožđa i drugog suvog voća, dobiće na težini, a vjerovatan je i određeni uticaj na šećer u krvi.
Dakle, umjereni unos suvog grožđa, urmi i drugog suvog voća je preporučljiv za aktivnu i fit osobu, sa ili bez dijabetesa, prenosi Magazin novosti.
