Popodnevna drijemka

Da li je preporučljivo spavanje preko dana?

  • Izvor: Magazin novosti
  • 31.03.2025. 20:18

Popodnevna drijemka je dugo hvaljena kao moćno sredstvo za podizanje budnosti, poboljšanje raspoloženja, jačanje pamćenja i poboljšanje produktivnosti. Ipak, nekima ona može da sabotira noćni san.

Popodnevno spavanje je mač sa dvije oštrice. Ukoliko to obavimo kako treba, to je moćan način da se napuni mozak, poboljša koncentracija i podrži mentalno i fizičko zdravlje. Pogrešno učinjeno, može nas ostaviti još umornijim, dezorijentisanim i sa problemom da zaspimo tokom noći. Ključ leži u razumijevanju kako tijelo reguliše san i budnost.

Većina ljudi doživljava prirodni pad budnosti u ranim popodnevnim satima, obično između 13 i 16 časova. Ovo nije samo zbog obilnog ručka – već naš unutrašnji tjelesni sat, ili cirkadijalni ritam, stvara cikluse budnosti i umora tokom dana. Ranopopodnevno zatišje je dio ovog ritma, zbog čega se toliko ljudi u to vrijeme osjeća pospano.

Dva znaka koja najviše troše novac kada su pod stresom

Dva znaka koja najviše troše novac kada su pod stresom

Studije ukazuju da kratko spavanje tokom ovog perioda – poslije čega je idealno da budemo izloženi jakom svjetlu – može pomoći u suzbijanju umora, pojačati budnost i poboljšati kognitivne funkcije bez ometanja noćnog sna. Ove „snažne drijemke“ omogućavaju mozgu da se odmori bez klizanja u dubok san, što olakšava buđenje sa osjećajem osvježenja.

Ali postoji kvaka: predugo drijemanje može dovesti do toga da se probudite i osjećate gore nego ranije. To je zbog „inercije spavanja“ – omamljenosti i dezorijentacije koja dolazi zbog buđenja tokom dubljih faza sna.

Kada se spavanje produži duže od 30 minuta, mozak prelazi u spori san, što otežava buđenje. Studije pokazuju da buđenje iz dubokog sna može trajati i do sat vremena. Ovo može imati ozbiljne implikacije ako tada pokušavamo da obavimo neke sigurnosno rizične zadatke, donesemo važne odluke ili upravljamo mašinama, na primjer. A ako se odspava prekasno u toku dana, to može da poništi „nagomilavanje pritiska u snu“ – prirodnog nagona tijela za spavanjem – što otežava da zaspite noću.

Еvo šta sve nudi novi model vještačke inteligencije

Еvo šta sve nudi novi model vještačke inteligencije

Kada je drijemanje neophodno

Za neke, drijemanje je neophodno. Radnici u smjenama se često bore sa fragmentiranim snom zbog nepravilnih rasporeda, a dobro tempirano spavanje prije noćne smjene može povećati budnost i smanjiti rizik od grešaka i nesreća. Slično tome, ljudi koji se redovno bore da se noću dovoljno naspavaju – bilo zbog posla, roditeljstva ili drugih zahtjeva – mogu imati koristi od drijemanja kako bi nadoknadili izgubljene sate sna.

Bez obzira na to, oslanjanje na drijemke umjesto na poboljšanje noćnog sna je kratkoročno rješenje, a ne održivo rješenje. Ljudima sa hroničnom nesanicom se često savjetuje da u potpunosti izbjegavaju drijemke, jer dnevni san može oslabiti njihovu želju da spavaju noću.

Određene grupe koriste strateško drijemanje kao sredstvo za poboljšanje učinka. Sportisti uključuju drijemanje u svoj raspored treninga kako bi ubrzali oporavak mišića i poboljšali parametre vezane za performanse, kao što su vrijeme reakcije i izdržljivost.

Dragoslav i Nataša imaju oštećenja vida: Sin Lazar je dar od Boga

Dragoslav i Nataša imaju oštećenja vida: Sin Lazar je dar od Boga

Istraživanja takođe ukazuju da ljudi na poslovima koji zahtijevaju jaku koncentraciju, kao što su zdravstveni radnici i letačke posade, imaju koristi od kratkih planiranih drijemki kako bi održali budnost i smanjili greške izazvane umorom. NASA je otkrila da drijemka u trajanju od 26 minuta može da poboljša performanse operativnog osoblja na dugim letovima za 34%, a budnost za 54%.

Kako pravilno odspavati

Da biste efikasno odspavali, važno je vrijeme i okruženje. Drijemanje između deset i 20 minuta sprečava umor. Idealno vrijeme je prije 14.00 – prekasno dremanje može pomjeriti prirodni raspored spavanja.

Najbolje je odspavati u hladnom, mračnom i tihom okruženju, slično uslovima noćnog sna. Maske za oči i slušalice za poništavanje buke mogu pomoći, posebno onima koji drijemaju u svijetlom ili bučnom okruženju.

Dobojski policajci spasili život: Luka i Đorđe nisu oklijevali

Dobojski policajci spasili život: Luka i Đorđe nisu oklijevali

Uprkos prednostima, drijemanje nije za svakoga. Starost, način života i osnovni obrasci spavanja utiču na to da li dremke pomažu ili smetaju. Za dobar san ključna je strategija – znati kada, kako i da li uopšte treba da spavamo.

Za neke je to životni trik za poboljšanje fokusa i energije. Za druge, to je klizav put u poremećaju sna. Ključno je eksperimentisati i posmatrati kako drijemke utiču na vaš ukupni kvalitet sna.

Ako se uradi mudro, drijemke mogu biti vrijedan alat. Loše urađeno, možda su one razlog zašto buljite u plafon poslije pola noći.

Pratite nas i putem Vibera

Tagovi: