Kijanje je snažan refleks koji može dostići brzinu do 160 kmh. Može se pokrenuti jakim svjetlom ili čupanjem obrva. Istorijski i kulturni odgovori na kijanje, kao što je izgovaranje ‘Nazdravlje’, imaju korijene u sujeverju i drevnim običajima. Kijanje se i dalje shvata kao prirodni refleks.
Kijanje je automatski refleks koji je često iznenađujući po svojoj snazi i učestalosti. Kada kijanje počne, skoro ga je nemoguće zaustaviti. Ovi snažni naleti vazduha mogu da putuju brzinom do 160 kilometara na čas, sa prskanjem koji može da zrači do metra i po. Zanimljivo je da ljudi ne kijaju dok spavaju; nervi odgovorni za ovaj refleks se takođe odmaraju tokom sna.
Zanimljiv fenomen povezan sa kijanjem je fotično kijanje, koje pogađa između 18% i 35% populacije.
Ovo se dešava kada pojedinci kijaju kao odgovor na iznenadno jako svjetlo. Još jedan neobičan okidač za kijanje može se desiti kada ljudi čupaju obrve. Iritacija nervnih završetaka na licu može poslati signale u nosni nerv, što rezultira kijanjem.
Jedan od najneobičnijih rekorda u kijanju dolazi od Done Grifits iz Vusteršira, Еngleska, koja je kijala neprekidno 978 dana. Njeno kijanje je počelo brzinom od jednom u minutu, što je bila najduža zabilježena epizoda kihanja.
Zašto kažemo „Nazdravlje“ nakon što neko kihne?
Nakon što neko kine, uobičajeno je da drugi odgovore sa „Nazdravlje“ na našim prostorima, dok se u neki drugim kulturama koristi izraz „Bless you“, odnosno „Bog te blagoslovio“. Porijeklo ove fraze je prožeto misterijom, a različiti izvještaji objašnjavaju njene korijene. Jedno popularno vjerovanje sugeriše da tradicija datira još od bubonske kuge u Rimu, tokom koje je kihanje bilo simptom bolesti. Papa Grgur 1, poznat kao Grgur Veliki, navodno je podsticao ljude da izgovaraju „Nazdravlje“ kao molitvu za zaštitu od bolesti.
Druga teorija povezuje ovaj izraz sa drevnim sujeverjima, gdje se vjerovalo da duša boravi u vazduhu i da je izbačena tokom kihanja. Da bi se spriječilo da duša pobjegne, bio je neophodan blagoslov. Pored toga, neke kulture vjerovale su da kijanje može osloboditi zle duhove, što je podstaklo blagoslov i molitvu za zdravlje kao zaštitnu mjeru i za one koji kijaju i za one u blizini.
Tradicija da se kaže „Bless you“ ili „da si blagosloven“ takođe se može pratiti u raznim drevnim kulturama. U starom Rimu su bile uobičajene fraze poput „Jupiter da te sačuva“, dok su Grci željeli „dug život“. Ovaj običaj odražava dugogodišnju želju čovječanstva da izrazi dobru volju, posebno kao odgovor na tako nevoljni čin kao što je kijanje. Pored toga, u mnogim dijelovima Sjedinjenih Država, „Bog te blagoslovio“ je široko korišćena fraza nakon kijanja. Međutim, neki više vole termin „gesundheit“, njemačku riječ koja znači „zdravlje“.
Proces kijanja
Čin kijanja počinje osjećajem golicanja u nervnim završecima nosa, šaljući poruku mozgu da nešto iritantno treba da se izbaci. Proces uključuje dubok udah i zadržavanje, čime se zatežu grudni mišići i povećava vazdušni pritisak u plućima. Oči se zatvore, jezik pritisne krov usne šupljine, a zatim iznenadni nalet vazduha prođe kroz nos, dovršavajući refleks.
Globalni odgovori na kijanje
Skoro svaka kultura ima svoj jedinstven način reagovanja na kijanje, pokazujući univerzalno osjećanje dobre volje. na primjer:
U zemljama arapskog govornog područja odgovor je „Alhamdulillah“, što znači „Hvaljen neka je Bog“.
Hindusi bi možda poželjeli jedni drugima da „Žive!“ ili „Živi dobro!“
U Turskoj je uobičajena fraza „Cok iasa“, koja se prevodi kao „Živi dugo“. Nakon drugog kihanja, odgovor se mijenja u „Saglikli iasa“, što znači „Živi zdravo“.
Ruska djeca dobijaju „Bud zdorov“ („Nazdravlje“) zajedno sa „Rosti bolshoi“ („Da porasteš veliki“).
U Kini, djeca koja kinu čuće „Bai sui“, izraz koji znači „Da poživiš 100 godina“.
Sujeverja i vjerovanja oko kijanja
Različiti odgovori na kijanje često potiču iz drevnih sujeverja. Jedno vjerovanje je sugerisalo da kijanje može prouzrokovati da duša pobjegne iz tijela, a izgovaranje „blagosloven da si“ spriječilo bi zle duhove da to zahtijevaju. Postojala je i zabluda da srce na trenutak stane tokom kijanja, što dovodi do toga da ljudi kažu „blagosloven da si“ kao način da kijaču vrate dobrodošlicu u život.
Savremeno shvatanje kijanja
U savremenom društvu stekli smo bolje razumijevanje kijanja, prepoznajući ga kao refleksnu akciju koja je često povezana sa benignim stanjima kao što su prehlade ili alergije. Kijanje mogu izazvati različiti faktori, uključujući jaku sunčevu svjetlost ili jake mirise. Uprkos savremenim medicinskim uvidima u mehaniku kihanja, običaj da se kaže „blagosloven da si“ ili „gesundheit“ se nastavlja, uglavnom zbog navike i uobičajene ljubaznosti.
