Srpska pravoslavna crvka i njeni vjernici 2. avgusta obilježavaju veliki praznik posvećen Svetom Iliji, čuvenom proroku od kojeg svi zaziru.
Sveti Ilija se smatra jednim od najvećih proroka u hrišćanstvu. Mladost je proveo u molitvama u pustinji. Zbog tačnog predskazivanja događaja bio je proganjan, naročito od izraelskog cara Ahave i njegove opake žene Jezavelje.
Dobio je ime po staroslovenskom Bogu Perunu, čije je ime bilo sinonim za gromove. Vjeruje se da je prelaskom na hrišćanstvo, srpski narod osobine tog sveca, koji je upravljao munjama i gromovima, pripisao Svetom Iliji.
Ilija je rođen u Tesvitu u Izraelu, u 9. veku pre Hrista (816. godine). Zbog mjesta u kojem je rođen, prozvali su ga Ilija Tesvićanin. Prema predanju, kad se Ilija rodio, njegov otac Savah video je anđele Božje oko deteta, kako ognjem dijete povijaju i plamen mu daju da jede. To je bilo predskazanje Ilijinog plamenog karaktera i njegove Bogom dane ognjene sile.
Za Svetog Iliju se kaže da je nepokolebljivi svetac, jer svojim gromovima prži i pali svakog grešnika bez mogućnosti iskupljenja grijeha.
Sveti Ilija Gromovnik, kako ga još zovu u narodu, pada u najsušnije i najtoplije doba godine, a običaj je da se na njegov praznik ne radi u polju, da se ne bi navukao gnijev svetitelja.
Stara narodna poslovica kaže: "Od Svetog Ilije sunce sve milije", što znači da se od ovog dana vrijeme menja i da je od ljeta ostalo veoma malo.
Mnogi se odlučuju da muškoj djeci daju ime po ovom svetitelju jer je simbol snage i neustrašivosti.
Na Svetog Iliju se ne radi u polju, u vinogradima, ali ni u kući jer se veruje da će se u suprotnom navući gnijev ovog svetitelja, prije svega suša.
Običaj je da se na praznik Svetog Ilije jede med kako bismo bili zdravi cijele godine, a nekada je postojalo i simpatično vjerovanje da na ovaj praznik djeci treba namazati obraze medom kako bi bila vesela. Veruje se i da je med koji pčelari vade iz košnice na Ilindan posebno ljekovit.
Kada na Svetog Iliju pucaju gromovi narod kaže da to svetac gađa đavole, pa se ne valja krstiti da se đavo ne bi sakrio pod krst u koji grom ne udara. Narod kaže i da bi trebalo dobro gledati mjesto gde grom udari jer je to znak da se tu krije nečastivi.
Sveti Ilija Gromovnik se slavi kao krsna slava, ali se ne kuva žito, upravo jer se smatra da je i danas ovaj svetitelj živ.
Veoma je poštovan praznik kod Srba, veruje se da je brat Ognjene Marije, kao Blage Marije.
Vjeruje se da se Sveti Ilija plamenim kočijama vazneo na nebo, pa se ta scena slika na prazničkim ilindanskim ikonama. Poznata je i scena sa Svetim Ilijom u pećini, u koju se sklonio od oholog cara Ahava, a gavran mu donosi hranu.
Svu mladost svoju proveo je u molitvi, povlačeći se često u pustinju, da u tišini razmišlja i moli se. Predanje kaže i da će se Sveti Ilija Gromovnik vratiti pred kraj sveta, kako bi zaustavio Antihrista.
Znamo za onu staru izreku: Od Svetog Ilije sunce sve milije, što znači da se ljeto bliži kraju. Pošto ovaj dan pada početkom avgusta, obično je to najsušniji period u godini i nije neuobičajno da upravo na Ilindan sevaju munje i čuje se grmljavina.
Pravoslavni hrišćani vjeruju da se Sveti Ilija vozi plamenim kolima i zato se kad grmi kaže da to tutnje konji Ilijini.
Sveti Ilija Gromovnik molitva
O prehvalni i predivni proroče Božiji Ilija, koji si zasijao na zemlji životom ravnoangelskim, vatrenom revnošću prema Gospodu Bogu Svedržitelju, znamenjima i preslavnim čudima, zatim po uzvišenoj Božijoj milosti prema tebi nadprirodno uznesen tijelom na nebo na ognjenim kolima, udostojivši se govoriti sa Spasiteljem svijeta preobraženom na Tavoru, i sada stalno prebivaš u raju i stojiš pred prestolom Nebeskog Cara.
Usliši nas griješne i nekorisne koji sada stojimo pred tvojom svetom ikonom i usrdno pribjegavamo tvome zastupništvu.
Moli za nas čovekoljupca Boga da nam daruje duh pokajanja i oproštaj naših grijehova i svojom svesilnom blagodaću da nam pomogne da ostavimo put.
(Stil)
