Tako na primjer ptice oko Černobilja imaju znatno manje mozgove od onih koje žive u nekontaminiranim područjima, stabla rastu sporije, a to područje nastanjuje manje paukova, pčela, leptira i skakavaca.

Studija objavljena u časopisu Oecologia pokazala je da je posrijedi nešto još više zabrinjavajuće. Naime, radijacija je uticala i na mikroorganizme, gljivice i neke vrste insekata koji su zaslužni za proces truljenja. Ovi su organizmi odgovorni za ključnu fazu svakog ekosistema – recikliranje organskih materijala nazad u tlo. Autori studije smatraju kako nefunkcionisanje ovakvog osnovnog procesa poput truljenja može imati zabrinjavajuće posljedice na čitav ekosistem.

S obzirom na nesvakidašnje rezultate istraživanja na koje su nailazili tokom analize ovog područja, tim stručnjaka odlučio je istražiti ovo pitanje.

– Područje Černobilja istražujemo od 1991. godine i od onda primjećujemo nakupljanje velike količine otpada. Osim toga, mrtva stabla u Crvenoj šumi, poznatoj po tome što su svi borovi nedugo nakon nesreće poprimili crvenkastu boju, se ne raspadaju. Osim nekoliko mrava na njima, mrtva debla bila su netaknuta kad smo ih prvi put vidjeli. To mi je bilo prilično čudno jer tamo odakle ja dolazim, stablo koje srušeno leži na zemlji deset godina gotovo da je skroz istrunulo – rekao je biolog sa Univerziteta u Južnoj Karolini i glavni autor studije, Timoti Mauses.

Kako bi provjerili što je uzrok tom nakupljanju mrtvog lišća i skamenjenom izgledu borova, Mauses i njegov tim sproveli su nekoliko eksperimenata. Kad su mjerili debljinu sloja mrtvog lišća u različitim područjima zabranjene zone, otkrili su kako je sloj dva ili tri puta deblji na područjima koja su bliža mjestu gdje se eksplozija dogodila. Ipak kako to nije bilo dovoljno da dokažu da je radijacija odgovorna za razliku u količini nakupljenog lišća, tim naučnika sproveo je drugi eksperiment.

Napravili su 600 mrežastih vrećica koje su napunili lišćem četiiri vrsta biljaka sa nekontaminiranog područja. U vrećicama u početku nije bilo insekata. Zatim su pola vrećica obložili ženskim najlonkama kako bi spriječili da insekti uđu u njih, dok su u drugu polovinu vrećica insekti mogli neometano ući.

Vrećice su postavili na različite lokacije s obzirom na nivo radijacije, uključujući i mjesto koje nije kontaminirano. Ostavili su vrećice i čekali gotovo godinu dana – vrijeme dovoljno da mikroorganizmi, gljivice i insekti razgrade organski materijal. Vrećice obložene najlonkama trebale su poslužiti naučnicima da provjere ko je najvećim dijelom odgovoran za proces raspadanja – mikroorganizmi ili kukci.

U područjima u kojima nije bilo radijacije, 70 do 90 odsto lišća razgradilo se u godinu dana, no tamo gdje je bilo radijacije, lišće je zadržalo 60 odsto svoje težine. U poređenju mrežastih vrećica i onih obloženih najlonkama, istraživači su otkrili da insekti imaju određenu ulogu u razgradnji organskih materijala, ipak mikroorganizmi i gljivice igraju mnogo važniju ulogu. Zbog velikog broja vrećica i širine područja na koje su postavljene, istraživači su mogli isključiti spoljne faktore koji utiču na razgradnju poput vlažnosti, temperature te vrste šume i tla kako ništa drugo osim radijacije ne bi uticalo na razgradnju lišća.

– Rezultat ovog eksperimenta pokazuje kako radijacija onemogućava mikroorganizme u razgradnji sloja otpalog lišća na tlu. To znači da se hranjivi sastojci ne vraćaju u tlo, a to može biti jedan od uzroka sporijeg rasta stabala u okolini Černobilja – smatra Mauses.

Drugo istraživanje pokazalo je da području oko Černobilja prijeti požar, a sloj otpalog lišća koji se nakuplja već 27 godina je dobro gorivo za veliki požar koji bi se mogao dogoditi. Ovakav scenarijo mnogo je više od ekološke katastrofe – požar može prenijeti radioaktivne čestice izvan zabranjene zone, piše Geek.hr.

Nažalost, zasad ne postoji učinkovito rješenje za ovaj problem. Jedino što se može učiniti jest držati na oku ovo područje i brzo ugasiti požare koji bi mogli izbiti. Za to vrijeme, Mausesev tim surađuje sa timom japanskih naučnika kako bi provjerili je li područje oko Fukušime takođe ekološki mrtva zona poput ove,.