Kod ostrva Bobare u blizini Cavtata, podvodni ribolovac koji povremeno lovi iz barke, Rade Pleša, u nevjerici je pogledao motor na brodu.
Najprije je mislio da se za njega zakačila nekakva krpa, ali je vrlo brzo shvatio da je to živo biće.
I to prilično rijetko.
"Bila je to paklara ili morska zmijuljica. Nikad prije je nisam vidio ovako. Da, dogodilo se da je vidim kada sam u barci, a ona je u moru, ali ovako... Stao sam, motor je radio, a ona je bila zakačena na njega", opisao je Rade za Dubrovački vjesnik.
Po nekim filolozima, prvi koji je spomenuo da se paklare lijepe za brodove bio je Aristotel u 4. sveku p.n.e. u djelu "Historia animalium" (Istorija životinja). Isto je opjevao i Opijan, starogrčki pjesnik iz drugog vijeka u dijelu "Halieutica", pjesničkom spisu o morskom svijetu i ribolovu.
Paklare imaju nekoliko životnih faza, a tokom svoje "morske" faze pokušavaju da pronađu žrtvu kojoj će sisati krv. To su uglavnom delfini, velike ribe i kornjače, dok brodovi, naravno, ne spadaju u tu grupu.
"Iako je kod nas paklara dosta rijetka, u svjetskim vodama gdje ih ima više ovakvo ponašanje se često uočava. Zbog toga postoje pretpostavke da se paklare priključe brodu kao autostoperi tokom svojih migracija, ali vjerovatnije je da se uhvate za brod zbog pogrešne procjene zalogaja", ističe Pero Ugarković.
