Veliki vaskršnji post, koji počinje sutra (3. marta 2025.), predstavlja najvažniji i najduži post u pravoslavnom hrišćanstvu.
To je period duhovnog i tjelesnog uzdržanja, priprema za Vaskrs – praznik nad praznicima, dan kada se slavi Hristovo vaskrsenje i pobjeda nad smrću.
Ovaj post traje punih sedam sedmica i obuhvata 40 dana posta, na koje se nadovezuje Strasna sedmica ili Velika sedmica, posljednjih sedam dana pred Vaskrs, kada se pravoslavni vjernici prisećaju Hristovih stradanja, raspeća i smrti na krstu.
Zašto postoji Veliki post?
Post nije samo čin odricanja od hrane životinjskog porijekla, već ima mnogo dublji, duhovni smisao. Utemeljen je na samim riječima Isusa Hrista, koji je proveo 40 dana u pustinji posteći i moleći se, prije nego što je započeo svoje javno propovijedanje. Pravoslavna crkva zato određuje ovaj period kao vrijeme pokajanja, molitve, smirenja i pripreme za najradosniji hrišćanski praznik.
Postoji još jedan simbolički razlog zašto je Veliki post toliko značajan – vjernici, kroz uzdržavanje i molitvu, treba da se podsjete na Hristovu žrtvu i iskupljenje čovečanstva. Pripremajući tijelo i duh, oni se približavaju tajni Vaskrsenja, suštinskoj poruci hrišćanske vjere.
Pravila posta – šta se smije, a šta ne Veliki post podrazumijeva odricanje od hrane životinjskog porijekla, što znači da se ne konzumiraju meso, mliječni proizvodi i jaja. Riba je dozvoljena samo na Blagovijesti i Cvijeti, dok se ulje i vino mogu koristiti određenim danima, prema crkvenom kalendaru.
Najstroži post se praktikuje na Veliki petak, dan raspeća Isusa Hrista, kada se preporučuje potpuni post ili konzumiranje samo hleba i vode.
Međutim, post nije samo tjelesno uzdržavanje, već i duhovni podvig. To znači da vjernici treba da se uzdrže od loših misli, ogovaranja, ljutnje, svađa i svakog vida negativnog ponašanja. Post je vrijeme kada treba pojačati molitvu, odlazak u crkvu, činjenje dobrih djela i praštanje.
Kako se pravilno ponašati tokom posta?
Pored pridržavanja pravila ishrane, važno je obratiti pažnju na sopstveno ponašanje. Post se ne smije svesti samo na dijetu – njegova suština je unutrašnja promjena, rad na sebi i svojoj vjeri. Savjeti za pravilno praktikovanje posta uključuju:
- Redovnu molitvu i prisustvovanje bogosluženjima.
- Čitanje duhovne literature i Svetog pisma.
- Suzdržavanje od loših misli i djela.
- Pomoć onima kojima je potrebna.
- Praštanje i pomirenje sa drugima.
Crkva uči da post bez molitve i duhovnog rasta nema pun smisao – zato se vjernici podstiču da post vide kao priliku za unutrašnje pročišćenje i približavanje Bogu.
Običaji i značaj Velikog posta Tokom Velikog posta, vjernici se u većem broju ispovijedaju i pričešćuju, pripremajući se za Vaskrs.
U mnogim domovima se poštuje tradicija zajedničkih posnih obroka, a posebna pažnja se poklanja duhovnoj atmosferi u kući. Narodna izreka kaže: "Ko posti tijelo, a ne dušu, uzalud posti."
Strasna sedmica, posljednja sedmica posta, posebno je značajna jer obuhvata najvažnije događaje iz Hristovog života – od njegovog ulaska u Jerusalim, preko Tajne večere i izdaje, do razapinjanja i pogreba.
Veliki petak je dan tuge i tišine, kada se u crkvama obavljaju posebne službe posvećene Hristovom stradanju.
I upamtite - Veliki vaskršnji post nije samo priprema za slavlje Vaskrsa, već prilika da čovjek sagleda sebe, svoje postupke i odnos prema drugima. To je vrijeme kada treba raditi na duhovnoj snazi, jačati vjeru i pokazati ljubav i razumijevanje.
Oni koji ga ispravno praktikuju, dolazak Vaskrsa dočekuju s unutrašnjim mirom i radošću, spremni da u potpunosti shvate veličinu i značaj Hristovog vaskrsenja, prenosi Ona.
