Paradajz i bosiljak odlična su kombinacija, ne samo u salati nego i u vrtu. Bosiljak odbija štetočine koje napadaju paradajz, jača otpornost na biljne bolesti i povećava rod paradajza.
Pored svake sadnice paradajza poželjno je posaditi tri sadnice bosiljka. Berete li redovno vrhove bosiljaka, razgranaće se i proizvesti više aromatičnih listova, a neće prerano otići u cvijet.
Prema iskustvima biovrtlara i neven na paradajz djeluje kao prirodna zaštita i pospješuje njegov rod. Neven je ujedno i ljekovita biljka. Dobar susjed paradajzu je i bijeli luk koji odbija crvenog pauka (koprivinu grinju).
Pored paradajza dobro je saditi i niski pasulj ili crni azuki-grah jer mahunarke fiksiraju azot u tlu i čine ga dostupnim korijenju paradajza te tako služe kao prirodno đubrivo. Visoki pasulj i grašak ipak ne treba saditi pored paradajza jer se može zaplesti oko njega i zagušiti ga. Mrkva povoljno djeluje na paradajz, ali posađena ispod njega stvoriće sitnije korijenje.
Ono što nikako ne biste trebali posaditi do paradajza je krompir, krastavac i komorač jer izlučevine njihova korijenja negativno djeluju na rast paradajza.
Paradajz je podložan i sličnim bolestima kao krompir i kukuruz, stoga bi te biljke trebalo saditi podalje.
Paradajz ne treba saditi ni blizu paprike jer se te biljke takmiče za hranjiva svojstva iz zemlje. Ispod paradajza dobro je saditi i zelenu salatu, cikoriju, kelerabu, rotkvu, špinat, peršun, praziluk ili kupusnjače – tako se ujedno i bolje iskorišćava prostor oko paradajza koji rastu u visinu.
