Na svjetski dan hrane istražili smo kako treba da izgleda izbalansirana svakodnevna ishrana? Koje su to namirnice koje trebamo unositi, a koje izbjegavati, te šta građani najviše kupuju od zdravih namirnica.
Povrće u velikim količinama, bjelančevine, voće i mliječni proizvodi idealno su rješenje izbalansirane-zdrave svakodnevne ishrane- kažu nutricionisti. Ugljeni hidrati trebaju sačinjavati samo četvrtinu našeg dnevnog unosa.
"Tu spada i sva ona tjestenina koja je međutim dominantna u našoj ishrani. Tako da to jedan slikovit primjer zdravog tanjira. Znači pola, četvrtina, četvrtina. Masnoće u manjoj količini, dominantno da budu nezasićene. ..puno manjoj količini nego što mi to običavamo da koristimo", kaže za ATV nutricionista Maja Tubić Banović.
Ukoliko želimo da se hranimo zdravo trebamo izbjegavati pekarske proizvode-naročito pite i lisnata tijesta, ali i industrijski prerađene proizvode.
Stručnjaci savjetuju da na njihovoj deklaraciji provjeravamo sastav. Ukoliko imaju više od 5 nepoznatih sastojka, najbolje rješenje bilo bi da ih preskočimo.
"Do 5 osnovnih sastojaka je u redu da se nađe, može i više ukoliko su vam to poznate stvari od kojih biste vi pravili isto to - neki keks na primjer a sve ono što vam je nepoznato to bi trebalo da izbjegavamo. Između ostalog ta lista je puno duža i na tim policama zdrave hrane se nerijetko koji ne zadovoljavaju kriterijume dobrog izbora hrane, zdrave hrane ako ćemo koristiti taj termin", dodaje Tubić Banović.
Na zdravu ishranu sve više se odlučuju i građani Banjaluke koji zdravlje najčešće traže u svježem voću i povrću.
Smatraju da im ove namirnice pored jačanja imuniteta, daju i dodatnu snagu.
"Pretežno voće i povrće. Sirovije i češće po manje. Pod broj jedan jabuka, i onda sad gledam po mjesecu. Recimo za grožđe, onda tako. Banane su obavezne. Povrće, grašak, mahuna, brokuli, karfiol, mrkva, cvekla i tako to", opisuje svoju ishranu za ATV jedna Banjalučanka.
"Pazim na to. Banana. Jabuke obavezno svaki dan. Ma sve voće, šta god vidim. Smokve. Sve. Grožđe. Od povrća prasa, karfiol, brokuli, špinat, sve moguće. Brzu hranu ne jedem uopšte", dodaje jedna sugrađanka.
"Poprilično pošto idem u teretanu i šta već ne i mora se naći neki način. Voće, povrće, ono tipične stvari što bukvalno možeš svuda čuti. Sad mandarine pogotovo što su došle. To je najviše sada", kaže mladić iz Banjaluke, a na pitanje koliko cijena utiče na ishranu kaže:
"Ne može se uzeti kao prije ali šta ja tu sad mogu".
Međutim, kada ogovrimo o zdravoj hrani uvijek se postavlja pitanje cijene. Trgovci banjalučke tržnice kažu, oni koji se brinu za svoje zdravlje ne pitaju za cijenu.
"Med je tražen više nego ovi sokovi. Ne znam zbog čega. Mnogo. Treba ga koristiti na različite načine. U svakom vidu i pogledu. U svakom vidu i ovako i za zime u sistemima. Еvo ovdje ostade ti višnja, ona ti je u sred zime možeš je jesti. Ko razumije te stvari, prirodno odmah, uzimaš C vitamin. Ova je 4 marke. Zavisi od veličina", priča trgovac Rađena Topić.
Izbalansirana ishrana na duže staze efikasna je prevencija od autoimunih bolesti, kažu stručnjaci. Čak i na genetski uslovljene napredne bolesti. Mali koraci u promjenama navika ishrane produžavaju nam živote.
