Koliko puta ste čuli, možda i za sopstveno dijete, da je "isto baba" ili "preslikani djed"? Vjerovatno ste se barem jednom zapitali šta djeca, u genetskom smislu, nasljeđuju od koga.
Ako uzmemo u obzir da svaka osoba ima dva biološka roditelja, i po dva para baka i djedova, to znači je zapravo svako od nas ima u sebi i neke gene baka i djedova, ali ne u podjenakoj mjeri.
Kada je riječ o roditeljima, svako dijete dobija tačno po polovinu genoma od oca i polovinu od majke, ali je poznato da, recimo, pol djeteta zavisi od očevih gena, kao i da njegovi geni više utiču na inteligenciju, sklonost ka mentalnim problemima, visinu. Geni majke, s druge strane, umnogome određuju da li će dijete biti gojazno, kakve će imati obrasce spavanja, kako će stariti.
Dakle, kada je riječ o genima koje dijete dobija od oca i majke, tu se mnogo toga već i zna, ali se stvari komplikuju kada se "zaviri" u gene koje dobija od baka i djedova.
Uobičajeno je da ljudsko biće ima 23 para hromozoma, od kojih su 22 para autozomni hromozomi i jedan par su polni. Ali, dok su geni majke i oca u jednakoj mjeri raspoređeni kod djeteta, za svaki hromozom koji naslijedi od jednog roditelja, ima 50 odsto šanse da dobije kopiju od svog deke i 50 odsto šanse da dobije kopiju od svoje bake. To znači da dijete ne nasljeđuje hromozome samo od jedne ili druge bake i djeda, tako da je sasvim izvjesno da ima različit udio gena od dvije bake i sva djeda.
Geni se kopiraju u segmentima, tako da usljed ukrštanja gena blizu kraja hromozoma dovodi do toga da dijete naslijedi jedan mali segment od jedne bake i djeda, a veliki segment od drugog para bake i djeda. Dakle, različite stvari utiču na to koliki će udio gena mališan naslijediti od majčinih, a koliki od očevih roditelja, a jedino što je sigurno je da udio gena od bake i djeda po majci mora da bude 50 odsto i isto toliko od bake i djeda po ocu.
Drugim riječima, ako dijete ima više od 25 odsto gena bake po majci, onda mora imati manje od 25 odsto od djeda po majci.
(Yumama)
