U ruralnim krajevima Srbije, posebno u područjima kao što je Stara planina, patrijarhat je imao duboko ukorijenjene tradicije koje su oblikovale život žena.
Jedan od najstrašnijih običaja vezanih za brak bio je način na koji se tretirala djevojka koja nije bila nevina prilikom udaje. Ovaj običaj, iako duboko ukorijenjen u prošlim vremenima, još uvijek ostavlja snažan utisak na istoriju i kulturu srpskog sela.
Stara planina, poznata po svojoj netaknutoj prirodi i tradicijama, bila je i dom patrijarhalnog društva koje je ženu vidjelo kroz prizmu njenog odnosa prema porodici, braku i mužu. Žene su bile posmatrane pretežno kao nosioci tradicije, odgovorne za očuvanje porodice i domaćinstva. No, u tom sistemu, život žene bio je podložan strogim pravilima, koja su se često temeljila na kontroli njene seksualnosti i čistosti.
Gordana Simonović Veljković iz Centra "Mome", jedna od zaslužnih za nastanak serijala o Staroplaninkama, a njeno istraživanja o patrijarhatu u selima Stare planine do objavljivanja serijala trajao je oko godinu dana. U tom procesu zabilježila je neke, danas, nevjerovatne, običaje.
Šta se dešavalo kada djevojka nije bila nevina?
Kada bi djevojka iz sela bila na putu udaje, a nije bila nevina, običaji su nalagala ozbiljne i ponižavajuće rituale. U tom periodu, čast porodice bila je najočigledniji pokazatelj njenog statusa u zajednici. Gubitak nevinosti prije braka smatrao se teškim prekršajem, koji nije samo nosio lične, već i kolektivne posljedice.
Ovaj običaj bio je zasnovan na strogim i nepravednim pravilima koja su se primjenjivala pred cijelo selo. Vjerovalo se da djevojka koja nije bila nevina nije bila vrijedna poštovanja, i kao takva, bila je obavezna da prođe kroz obred koji je imao za cilj "pranje časti".
Ovaj obred je podrazumijevao javnu sramotu, gdje je djevojka bila prisiljena da pred svima potvrdi svoju "nepoštenost", često uz fizičku ili verbalnu kaznu.
Ovakvi obredi imali su za cilj da pokažu svim prisutnima da je porodica bila "ispravna" i da je njen član ponovo "uspravljen" u društvenom poretku.
Nevjestina česma kao simbol ulaska u brak
Običaj Staroplaninaca čiji je simbol "nevjestina česma" znak je stupanja u brak u ovim krajevima. Tu bi mlada polivala i ljubila ruke svekra i svekrve, ali i svog muža.
"Tu sam ja bila na vodu. Tu su ujutro, taj dan kad idu… Odvedu nevjestu kod momka i onda ujutru ide se na česmu i ona se klanja na svekra i na svekrvu. Sjedne na česmu i sipuje mu vodu. Ona mu posipuje i ljubi mu ruku. Zato je to nevjestina česma", prisjeća se Staroplaninka Stoimenka Stojsavljević u serijalu.
O tome kakva osjećanja naviru Staroplaninkama na pomen nevjestine česme, Gordana Simonović Veljković kaže da one "blagonaklono gledaju na ta okupljanja, na te svadbe, na sve te običaje koji su bili".
Kada je riječ o dokazivanju nevinosti, mlada za koju bi se procijenilo da nije bila nevina prije ulaska u brak, bila bi posramljena, piše portal "Ona".
