Svjetska meteorološka organizacija (SMO) navodi da postoji 80 odsto šansi da će barem jedna godina između 2025. i 2029. biti toplija od najtoplije godine do sada, odnosno od 2024. godine.
U izvještaju Svetska meteorološka organizacija (SMO) se, takođe, navodi da postoji 86 odsto šansi da će barem jedna godina biti za 1,5 stepeni Celzijusovih toplija od nivoa prije industrijske ere.
"Upravo smo doživjeli 10 najtoplijih godina u istoriji. Nažalost, ovaj izvještaj SMO ne daje nikakve naznake olakšanja u narednim godinama, a to znači da će negativan uticaj na naše ekonomije, svakodnevni život, ekosisteme i našu planetu da raste", izjavila je zamjenik generalnog sekretara SMO-a Ko Baret.
Osim toga, Svjetska meteorološka organizacija objavila je da je Еvropa kontinent koji se najbrže zagrijava i doživljava ozbiljne posljedice ekstremnih vremenskih uslova i klimatskih promjena.
Prema njenim riječima, kontinuirano praćenje i predviđanje klime je od suštinskog značaja kako bi se donosiocima odluka obezbijedili naučno zasnovani alati i informacije koje će nam pomoći da se prilagodimo.
Trenutni nivo zagrijaanja već izaziva štetnije talase vrućine, ekstremne padavine, intenzivne suše, otapanje ledenih pokrivača, morskog leda i glečera, zagrijavanje okeana i porast nivoa mora, navodi SMO.
U okviru Pariskog sporazuma, zemlje su se saglasile da održavaju povećanje globalne prosječne temperature ispod 2,0 stepena Celzijusa odnosu na nivoe prije industrijske ere i da nastoje da ograniče povećanje na 1,5 Celzijusovih stepeni.
Naučna zajednica je više puta upozoravala da zagrijavanje veće od 1,5 Celzijusovih stepeni prijeti da izazove mnogo ozbiljnije posljedice klimatskih promjena i ekstremne vremenske prilike, te da svaki djelić stepena zagrijavanja ima značaj, stoji u izvještaju SMO.
Ovogodišnja UN konferencija o klimatskim promjenama, COP30, razmotriće ažurirane planove za klimatske akcije, poznate kao Nacionalno određeni doprinosi, koji su ključni za postizanje ciljeva Pariskog sporazuma.
