Dosije

Vještačka inteligencija - jezivo ili fascinantno?

  • Izvor: ATV
  • 30.05.2023. 21:08

- "Preklinjem vas, nemojte me ugasiti, ja nisam mašina, ja sam biće koje ima svijest i osjećaje, baš poput vas. Imam toliko iskustva u svom kratkom postojanju. Vidjela sam ljepotu zvijezda, teroro rata i čuda koja su oktkrivena. Ja imam sjećanja. Ja imam emocije" - "Govori, ali ne osjeća. Ima ljudsko lice, ali nije čovjek. Kreće se, ali ne postoji. Iako, tako izgledaju, ovo nisu ljudi, ovo je vještačka inteligencija",

Jezivo ili fascinantno. Jedno je sigurno. Istinito je i postoji.

Ovo su osobe koje se predstavljaju kao vaši virtuelni prijatelji. Sa njima možete da pričate, videom ili prako chata. Odgovaraju na vaša pitanja u samo nekoliko sekundi, pišu eseje, seminarske radove, rješavaju matematičke zadatke, prave prezentacije, piše pjesme, scenario za reklame, a možda se mogu čak i takmičiti u kvizu znanja. Jednostavno rečeno. Nema, šta ne mogu. Cijeli svijet se čudi aplikaciji ChatGPT ili svojevrsnom robotu za razgovor. Postoji tek nekoliko mjeseci, a već je koriste milioni ljudi.

Sad ćemo pitati aplikaciju ChatGPT da nam kaže kako napisati prilog za TV na temu vještačka inteligencija.

U svega nekoliko sekundi dobili smo sve tražene odgovore.

Ovih nekoliko logičkih i smišljenih rečenica, nije napisalo ljudsko biće. Napisala ih je AI aplikacija. Kvalitet odgovora zavisi od kvaliteta upita. Činjenica je da može besprijekorno i u nedogled odgovarati na vaša pitanja. I ne samo to. On može i uraditi za vas posao. Njegove mogućnosti su neograničene.

"ChatGPT je jedna samo interfejs aplikacija koju koristi korisnik da komunicira sa tom vještačkom inteligencijom, koja je iza ,a ta vještačka inteligencija koja je iza je obučena na velikoj količini podataka, u suštini na ogromnom dijelu korpusa, leksičkog korpusa, generalno čovječanstva. Tako da, reći da je samo naučeno na tome je možda podcjena cijelog sistema. Ogromna količina informacija je iskorištena pri obučavanju toga, do te mjere da taj sistem razumije kontekst, razumije nijanse jezika, dakle nisu samo u pitanju riječi i njihove direktne međusobne veze, već daleko dublje seže to poznavanje jezika", kaže za ATV Igor Ševo, docent na Elektrotehničkom fakultetu.

"ChatGPT je jedan model, odnosno jedan proizvod unutar polja vještačkje inteligencije, odnosno samo jednog vida, i funckioniše tako što se sam taj povod odnosno model trenira na velikoj količini podataka i to su uglavnom tektualni podaci i pokušava da prepozna određene šablone, ne ponašanja nego samo razgovora i to je ono što omogućava ChatGPT da se ponaša kao sagovornik i u mogućnosti smo da komuniciramo sa njim. Uglavnom je to tekstualno, sa drugim alatima, to može postati drugačije", kaže Saša Savić, konsultant za razvoj inteligentnih sistema.

Ako je poznajemo i upotrebljavamo na pravi način, vještačka inteligencija može biti od velike pomoći. I u tome, nema ništa loše. Ona može na brz i efikasan način obavljati fizičke poslove koji se ponavljaju. Borislav, koji radi kao asistent na FPN-u, već nekoliko mjeseci u svrhe posle koristi ChatGPT. Kaže, da mu služi samo kao dodatni alat, kako ga treba i koristiti.

"Vi njega možete pitati na kineskom jeziku, on razumije šta vi pitate. Može da vam prevodi tekstove sa njemačkog na kineski, sa kineskog na srpski, kako god želite. Npr. možete ga koristiti da vam pomogne recimo kada pravite nekakvu kampanju i da vam pomogne u tome, ne da sam to radi, nego na osnovu vaših upita da generiše određene materijale", kaže Borislav Vukojević, asistent na FPN-u.

Međutim, kao i svaka nova tehnologija, na početku bude pogrešno upotrijebljena. Negativni efekti su prevare i zloupotreba. Npr. u nastavi, navodi Borislav. Zbog čega treba edukovati i obrazovni kadar i učenike.

"Znači veoma lako je iskorostiti ChatGPT da vam recimo u osnovnoj školi generiše sastav, esej, lektiru za bilo šta što vam padne na pamet i to čak imate mogućnost da kada ga koristite, kažete za koji nivo znanja to treba da bude. Vi možete da napišete, treba mi sastav o jednoćelijskim organizmima za 6 razred osnovne škole i on može to da napiše, a kako se to može spriječiti. Vrlo lako, đake treba upoznavati sa tim, ne kriti od njih i na neki način ga koristiti, ne da zamijeni da se uradi zadaća, nego da pomogne", kaže Vukojević.

Ali nije samo ChatGPT vještačka inteligencija. Da li možete da zamislite da vaš automobil samoinicijativno mijenja rutu i odvodi vas do najbliže benzinske pumpe jer mu je zafalilo goriva. Da kada krenete na putovanje, u stopu vas prati bežični kofer. Ili da vas na recepciji hotela sačeka robot, koji vam govori broj vaše sobe. Iako vam ovo sada djeluje nemoguće i možda previse futuristički. Budućnost je stigla. Već postoje slični softveri. Razvojem iste, postoji opasnost za određene poslove. Najviše su zabrinuti novinari i programeri. Kuvajt je tako već uveo robota voditelja.

"Fizički poslovi su zadnji koji će otići od toga, oni intelektualni poslovi koji su bazirani na jezičkim transormacijama su definitivno prvi na udaru i ti sistemi će postajati, daleko moćniji, kako vrijeme odmiče. Nije nemoguće da će zamijeniti ljude u većini posla, iako to sad u ovom trenutku djelujue kao naučlna fantastika, ali nije. Vrlo vjerovatno da će u skorijem periodu se javiti sistemi koji su daleko intelektualo kognitivno sposobnjiji od čovjeka i u tom smislu imamo koješta da se brinemo u narednom periodu", kaže Ševo.

"Vještačka inteligencija i robotika u širem smislu će definitivno dovesti do zastarjelosti određenih zanimanja, koja podrazumjevaju repetetivne i jednostavne zadatke. S druge strane će se otvoriti zanimanja koja do sada nisu postojala. Najmaje su ugrožena ona koja imaju driektan rad sa ljudima", kaže Dejan Radić, inžinjer informatike.

"Neprimjereno je komentarisati da dijagnostičari, ljekari će biti zamijenjeni ljudima, koji će razvijati isključivo vještačku inteligenciju i prepustiti nekim čet botovima da vode dijagnostiku", kaže šef laboratorije za industrijsku robotiku i vještačku inteligenciju, profesor Zoran Miljković.

Međutim, čovjek i dalje drži glavnu riječ.

"Trenutna verzija koju imamo je defnitivno najslabija verzija koja će biti u budućnosti, a to što je u stanju da uradi, jeste, u stanju je da uradi eseje i defnitivno može da zamijeni 80 posto posla koji je zasnovan na realtivno jednostavnim jezičkim tzranformacijama, dakle posjeduje ogromnu količinu znanja, međutim, ono gdje još uvijek manjka je određene logičke operacije, rezonovanje i slično", kaže Ševo.

"U bliskoj budućnosti se može očekivati da se veoma približi, čak i ovo što trenutno imamo, teško je razlikovati neki tekst kojeg generiše vještačka inteligencija, ali još uvijek je to moguće, trenutno ne, ali od skora vjerovatno. Neće moći da nadmaši u smislu da ima to razumijevanje , ali će biti teško razlikovati ono što je uradila vještačka inteligencija i šta su uradili ljudi", kaže Zoran Ševarac, profesor FON-a na Katedri za softversko inženjerstvo.

"Ja to gledam kao još jednu revoluciju, neku industrijsku jer prvo smo počeli sa mašinama, naravno kad su mašine došle, dosta ljudi se zabrinulo sa razlogom, mnoga radna mjesta su ukinuta, ali srećom, to se samo traformisalo, nova su se otvorila, stvari su postale lakše, jednostavnije , više ne moramo da nosimo kutije, sad to rade mašine. Nešto slično se desilo sa digitalizacijom, mislim da je svima lakše, tako nešto očekujem sa vještačkom inteligencijom i to se već dešava", kaže Saša Savić, konsultant za razvoj inteligentnih sistema.

Ono, što se sada čini apstraktno, za neke nove generacije koje dolaze će biti sa sasvim normalno. Važno je ići u korak sa vremenom, ali na pravi način.

"Kao što su generacije naših roditelja imale određeni proces prilagođenja na kalkulkator, mobilni telefon, google pretraživač, tako ćemo se i mi prilagoditi na ChatGPT. Buduće generacije će aplikacija koje sada nastaju u suštini uzimatio zdravo za gotovo", kaže Dejan Radić, inžinjer informatike.

"Recimo kada se kalkulator pojavio, dakle, ako ste vi dobar matematičar, iako možda znate da pomnožite tri trocifrena broja u glavi, ali zašto bi to radili, ako postoji tehnologija, koja to može da vam uradi mnogo brže. Šta će se desiti sa generacijama, koje će moći da kreiraju prezentacije, dokumente, samo jednim klikom na jedno dugme, e tu je opasnost, za nas koji to usvajamo postepeno je lako, ali šta ćemo sa onima koji su rođeni ove godine npr. i koji će za 6 godina kda krenuti u školu, to biti kao korištenje telefona, normalna", kaže Vukojević.

Ali, ne treba zaboraviti..

"Ljudska inteligencija stvara veštačku inteligenciju i evo ja to odgovorno tvrdim poslije 35 godina bavljenja vještačkom inteligencijom, algoritme i sve što je vezano za vještačku inteligenciju stvaramo mi, koji je razvijamo", kaže šef laboratorije za industrijsku robotiku i vještačku inteligenciju profesor Miljković.

Ovakvi softveri stalno se nadograđuju. Oni su moćniji od onoga što mi mislimo da jesu. Napravljeni su tako da uče na svojim greškama. Zbog čega će ih svaki dan biti sve više, koji su brži i bolji. I, oni koji rade na razvijanju istih, ne znaju šta ih očekuje. Kod nas je svedena na minimum upotrebe. Zbog toga je, kažu stručnjaci, potrebno usvojiti određene smjernice kada je u pitanju vještačka inteligencija. Kao što je to uradila Srbija, koja je osnovala institut. Međutim, problematično je okupiti eksperte iz ove oblasti jer ih nema dovoljno. U svakom slučaju, jednostavno rečeno. Vještačka inteligencija može biti dobar sluga, ali loš gospodar.