Duboko ispod površine Zemlje na sjevernoameričkom Zapadu stvara se potencijalno najrazornija prirodna katastrofa u modernoj istoriji.
Stručnjaci su izdali upozorenje na razoran zemljotres, jačine 8 stepeni, koji bi mogao da pogodi dijelove SAD u narednih 50 godina. To bi bio prvi potres takve jačine u više od 300 godina.
Mogući cunami talasi koje bi izazvao u okeanu, mogli bi da dostignu visinu i do 300 metara, što bi predstavljalo ozbiljnu prijetnju za čitave zajednice koje bi bile potpuno zbrisane.
Upozorenja na takozvani "megacunami" koji bi mogao pogoditi dijelove SAD potekla su od stručnjaka sa Univerziteta Virdžinija Tek, a objavljena su u časopisu "Proceedings of the National Academy of Sciences", prenosi Mejl onlajn.
Zemljotres bi mogao da nastane duž Kaskadijske zone subdukcije — konvergentne granice tektonskih ploča duge 960 kilometara, koja se prostire od sjeverne Kalifornije do južne Britanske Kolumbije.
Aljaska, Havaji i zapadna obala SAD takođe su u riziku, zbog blizine nestabilnih vulkana, klizišta i seizmički aktivnih zona, navodi britanski internet portal.
Studija, takođe, sugeriše da bi ovakav zemljotres mogao da izazove spuštanje kopna duž obale i do dva metra.
"Proširenje obalne poplavne ravnice nakon zemljotresa duž Kaskadijske zone subdukcije do sada nije bilo kvantifikovano, a posljedice po korišćenje zemljišta mogle bi značajno da produže vrijeme oporavka", izjavila je Tina Dura, glavna autorka studije i vanredna profesorka na Odjeljenju za geonauke Univerziteta Virdžinija Tek.
Tokom posljednjeg ovakvog cunami događaja, koji je pogodio ovo područje 1700. godine,zemlja se spustila, a mrtva stabla koja danas formiraju takozvane "šumske duhove" duž obale Pacifičkog sjeverozapada i dalje svjedoče o toj katastrofi.
Prema podacima Američke geološke službe, jedan od najjačih zabilježenih zemljotresa bio je Veliki zemljotres na Aljasci 1964. godine, koji je imao jačinu od 9,2 stepena.
Ukoliko bi se sličan zemljotres dogodio danas, procjene su da bi "14.350 stanovnika, 22.500 objekata i 1.250 kilometara puteva bilo obuhvaćeno postzemljotresnom poplavnom zonom”, navodi Dura.
"Priprema za ovakve složene prirodne nepogode može da smanji dugoročnu štetu, omogući otpornije zajednice i zaštiti ključne obalne ekosisteme od trajnog uništenja. Naša otkrića imaju za cilj da podrže donosioce odluka i stanovnike obalnih područja u Kaskadijskoj zoni subdukcije, ali i globalno, dok se pripremaju za kombinovane izazove seizmičke aktivnosti i klimatskih promjena”, zaključuje se u istraživanju.
Predviđa se da će do 2100. godine nivo mora porasti za dodatna tri metra, što će dodatno povećati rizik od šteta za američke obalne regione koje bi prouzrokovao cunami, prenosi Politikin Magazin.
