Pojam se može prevesti kao "pecanje", kojim sajber kriminalci nastoje da "upecaju" vaše podatke, koje kasnije mogu zloupotrijebiti u različite svrhe ili ih prodati dalje.

Više nije dovoljno ignorisati sumnjive linkove i uzdati se u (ne)pismenost osobe koja pokušava da iz vas izvuče željenu informaciju, kao znak da nešto nije u redu. Sajber napadi i pokušaji krađe identiteta postali su veoma složeni i sofisticirani, do te mjere da ne možete biti sigurni ni u čiju vjerodostojnost.

Jadan od posljednjih "trendova" u ovoj oblasti su tzv. korporativne prevare, koje odlikuje to što dobijate imejlove koje su navodno poslale vaših kolege i koji su potpisani njihovim imenom i funkcijom koju obavljaju, ali je, u stvari, riječ o lažnom predstavljanju.

Kompanije sve više prepoznaju koliku opasnost mogu da predstavljaju informacije koje dospiju u pogrešne ruke, pa sve više novca ulažu u obuku zaposlenih kako bi lakše prepoznali različite vidove onlajn prevara i znali kako da se izbore se njima.

Istraživanja su pokazala da prevaranti uspiju da obmanu tek 3 odsto svojih potencijalnih žrtava uz pomoć uobičajenih poruka namijenjenih za "pecanje" podataka, dok u daleko sofisticiranijim napadima više od 70 odsto biva uspješno prevareno. Onih koji bivaju prevareni, kažu da im je teško da prepoznaju pažljivo napisane imejlove koji predstavljaju mamac za krađu identiteta, piše "Telegraf.rs".

Podrazumijeva se da je jako važno da ispitate imejl adresu svakoga ko vam šalje poruke, naročito ako primijetite da su vam reči ili ton kojim vam se ta osoba obraća - pomalo sumnjivi. Američka kompanija koja se bavi sajber bezbjednošću - Baraccuda, tvrdi da svaka 10. osoba klikne na imejl koji šalju prevaranti.

Iako ne postoji višenamenska formula za prepoznavanje pokušaja prevare, stručnjaci ističu da bi trebalo da se vodimo geslom: "Ako nešto zvuči isuviše dobro da bi bilo istinito, onda vjerovatno i nije!", prenosi "Telegraf.rs".