Zapadnjačka, industrijska ishrana značajno manjka u vlaknima i čini se iz temelja mijenja način na koji naša crijeva vare biljnu materiju.
Uprkos tome što su voće i povrće ključan dio čovjekove ishrane, naučnici sve bolje razumiju kako naša tijela razlažu najrasprostranjenije organsko jedinjenje na planeti - celulozu.
Nova studija međunarodnog tima stručnjaka otkrila je prethodno nepoznate mikrobe koji se kriju u crijevima i sposobni su da razlažu celulozu.
Decenijama se pretpostavljalo da ljudi ne mogu da razgrađuju celulozu, kao što su za to sposobne krave, konji, ovce i drugi sisari. Tek je 2003. godine u ljudskim crijevima otkrivena bakterija koja vari ova vlakna.
Na osnovu gena te bakterije, naučnici su krenuli u potragu za drugim poput nje. Iscrpna analiza fekalnih uzoraka testirala je crijevne mikrobiome ljudi iz različitih dijelova svijeta i istorijskih perioda.
Naša crijeva, ispostavilo se, posjeduju nekoliko vrsta mikroba koji se hrane celulozom, a koji do sada nisu otkriveni.
Sva tri mikroba pripadaju rodu ruminococcus i posjeduju gene povezane za razlaganjem celuloze.
U fekalnim uzorcima lovaca-sakupljača, ruralne populacije i drevnih ljudi (koji su živjeli prije 1.000 i 2.000 godina) ova tri mikroba nalaze se u izobilju.
U populaciji modernih, industrijalizovanih društava, međutim, istih mikroba ima mnogo manje.
"Ovi nalazi impliciraju pad broja ovih vrsta u ljudskim crijevima, najvjerovatnije uzrokovanog prelasku na zapadnjačke životne navike i ishranu“, navode autori studije, predvođene mikrobiologom Sarom Morais za Univerziteta "Ben Gurion“ u Izraelu.
Moguće je, kako kažu, da ukoliko su mikrobi reda ruminococcus lišeni biljnih vlakana - njihov broj u crijevima će opadati. Naučnici strahuju da smanjenje broja ovih vrsta doprinosi slabijem metaboličkom zdravlju modernih, ubranih ljudi.
