Naučnici su se prilikom istraživanja mozga do sada uglavnom fokusirali na zagonetnu sivu masu, međutim, nova studija naglašava značaj bijele materije, odnosno dijela mozga o kome se manje raspravlja.
Siva materija prvenstveno se sastoji od tijela nervnih ćelija koje imaju važnu ulogu u funkcijama poput govora, učenja, spoznaje, osjeta i kretanja.
Nasuprot tome, bijela masa prvenstveno se sastoji od aksona odgovornih za međusobno povezivanje moždanih ćelija i olakšavanje komunikacije sa ostatkom tijela.
Naučnici sa Univerziteta Vanderbilt započeli su novu studiju koristeći funkcionalnu magnetsku rezonansu (FMRI) da bi istražili promjene u aktivnosti bijele mase dok su subjekti uključeni u zadatke poput pokreta prstiju.
Njihova studija, objavljena u časopisu "PNAS", zasniva se na akterima koji su instruisani da ponavljaju dodijeljene zadatke kako bi se uspostavili uočljivi obrasci.
Rezultati su otkrili vidljivo povećanje signala zavisnih od nivoa oksigenacije krvi unutar bijele mase, što ukazuje na pojačanu aktivnost mozga tokom obavljanja zadatka. Tačne implikacije tog opažanja za sada ostaju nejasne.
U sivoj masi povećanje signala odgovara oksigenaciji u bijeloj masi, odnosno povećanom protoku krvi, što označava povećanu aktivnost mozga. Ta pojava može značiti veću potrošnju kiseonika tokom aktivnosti mozga.
Razumijevanje zamršenosti aktivnosti bijele mase u mozgu za naučnike je imperativ, jer poremećaji u povezivanju sa dijelovima tijela mogu dovesti i do poremećaja u rasponu od epilepsije do multiple skleroze.
Signal se različito mijenja u različitim putevima bijele mase - ističu naučnici.
Naknadne studije mogle bi dublje proučiti te signale bijele mase, posebno u kontekstu stanja poput Alchajmerove bolesti.
