Prije svega uloge Njemačke, tokom koje su pojedini poslanici kritikovali protivljenje Berlina rješenju kroz razmjenu teritorija.

Poslanik ljevice "Di Linke“ Aleksander Noj ukazao da su Priština i Beograd, predsjednik Aleksandar Vučić i Hašim Tači iznijeli ideju o rješenju kosovskog problema kroz razmjenu teritorija, da je to naišlo na podršku SAD, kao i pojedinih članica EU, a da se žestoko usprotivila Njemačka.

"Njemačka vlada se usprotivila jer bi razmjena teritorija mogla da donese destabilizaciju regiona, kao da već nije učestvovala u prekrajanju karte na Balkanu“, kazao je on.

Noj je podsjetio da je Njemačka učestvovala u ratu na Kosovu i da Kfor čine iste snage koje su nekada ratovale u korist Prištine, stajući na stranu OVK.

On je Kosovo, s tim u vezi, nazvao njemačkom kolonijom.

Poslanik Alternative za Njemačku (AfD) Anton Frizen istakao je da je angažovanje Bundesvera na Kosovu počelo lažima, i da se danas ta priča nastavlja.

Frizen je, u svom obraćanju, kazao da niko ne vjeruje u priču o mogućem mirnom, multietničkom Kosovu i da bi trebalo da njemačka vlada podrži razmjenu teritorija.

Poslanik Zelenih Manuel Sarazin je ukazao da SAD tretiraju Kosovo kao svoju koloniju, te je naglasio da se mora odbaciti ideja razmjene teritorije protiv koje su navodno građani na Kosovu i u Srbiji.

Renate Alt, poslanica Slobodarske partije Njemačke (FDP) je upozorila na rastući uticaj Rusije, Kine i Turske na Zapadnom Balkanu, dodajući da bi zbog toga EU trebalo da insistira na evropskoj perspektivi kako bi zemlje regiona nastavili putem reformi i evropske integracije.

Ministar inostranih poslova Njemačke Hajko Mas je, obrazlažući zahtjev njemačke vlade o nastavku učešća u Kforu, rekao da je bezbjednosno stanje na Balkanu stabilno, što je omogućilo smanjenje njemačkog kontingenta sa više od 6.000 vojnika na počeku misije, na 1.300 pre četiri godine i sada na manje od 70.

"To govori samo o sebi da Kfor posljednjih godina nije morao nijednom da interveniše u jednoj situaciji koja bi ugrozila bezbjednost na Kosovu“,objasnio je on.

Mas je kazao da se i karakter misije protekle dvije godine promenio i da je Bundesver trenutno prisutan samo u Prištini, sa težištem savjetovanja kosovskih bezbjednosnih snaga.

Međutim Mas je kazao da se politički, i pored svih napredaka, odnos Beograda i Prištine u posljednjih 16 mjeseci značajno pogoršao.

Rekao je da je dijalog praktično stao, što izaziva nemire i to sve češće zbog najmanjih događaja na obje strane.

To je, prema njegovim riječima, imalo posljedice po cijeli kontinent, kako na zastoj u procesu evropskog približavanja, pa sve do fluktuacija u naporu u evropskoj energetskoj mreži.

"Tenzije na Balkanu smo osjetili širom Evrope. Balkan se nalazi ne samo geografski, već i politički i istorijski u srcu Evrope”, naglasio je Mas.

Najavio je da će Njemačkoj, tokom svog predsjedavanaj EU, jedan od prioriteta biti Zapadni Balkan.

Kazao je da Berlin radi na obnovi dijaloga Beograda I Prištine, koji je potrebnij nego ikada.

"Kao prvi korak bio je samit koji su Njemačka i Francuska organizovale u okviru Berlinskog procesa. Ako tu bude napretka onda ćemo zajedno sa Francuskom organizovati nastavak. Takođe i imenovanje Miroslava Lajčaka za specijalnog izaslanika za dijalog je dobar podsticaj za pokretanje dijaloga“, smatra Mas.

Kazao je da treba odstupiti od prividnih rješenja kao što je promjena granica, koja nije samo iznijeta od onih koji su pogođeni, već i onih koji žele da imaju uticaj.

Prema njegovim riječima takva razmišljanja samo odlažu rješenje kompleksnog problema i vode u ćorsokak.

Mas smatra da je jedini put koji vodi ka napretku pregovarači proces koji bi bio transparentan, kao što ga predlaže EU.

Na tome će, kako je najavio, insistirati Njemačka, a na kraju mora biti dogovoren sveobuhvatni sporazum koji bi mogao politički biti podržana u Beogradu i Prištini, a koji će doprinijeti regionalnoj stabilnosti.

Do tada, kaže, Kfor je garant za bezbjednost i faktor stabilnosti u regionu.