Evropska vojna potrošnja u 2021. godini iznosila je 20 posto od globalne potrošnje, a kineski odbrambeni budžet, drugi po veličini u svijetu procjenjuje se da će činiti 14 odsto od ukupnih izdvajanja.
Prema podacima Švedskog instituta za istraživanje mira (SPIRI), SAD ostaju daleko najveći potrošač kada su u pitanju vojna opremanja, sa 801 milijardom dolara budžeta dodijeljenih oružanim snagama prošle godine.
Globalna vojna potrošnja po prvi put je premašila 2 triliona dolara godišnje i izgleda da će rasti dalje kako evropske zemlje ojačavaju svoje oružane snage kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu.
Prošle godine, države svijeta su potrošile ukupno 2.113 milijardi dolara na vojske što je 0,7 odsto više u odnosu na 2020. godinu, navodi se u izvještaju SIPRI-a.
Nakon kratkog perioda pada vojne potrošnje između 2011. i 2014. godine, izdaci su rasli 7 uzastopnih godina a nakon invazije na Ukrajinu, nekoliko evropskih vlada obećalo je reviziju potrošnje kako bi povećale sposobnosti svojih snaga.
"Evropa je već bila u rastućem trendu, a ovaj trend će se ubrzati i intenzivirati. Obično se promjene dešavaju polako, dok ne dođete u krizu i tada se promjena zaista dogodi. Mislim da smo tu sada", rekla je Lusi Berau-Sudro, direktorica SIPRI-jevog programa za istraživanje vojnih izdataka i proizvodnje oružja.
Global military spending in 2021 was the highest in history, says @NanTianSA of the Stockholm International Peace Research Institute @SIPRIorg.
— Squawk Asia (@asiasquawkbox) April 25, 2022
He adds that military spending has even exceeded spending on health care and education. pic.twitter.com/zAhTmvtNJu
Uspon od 2015. godine djelimično je podstaknut većom potrošnjom u Evropi nakon što je ruska aneksija Krima 2014. godine podigla nivo percipirane prijetnje te u isto vrijeme kada je američka administracija pod Donaldom Trumpom povećala pritisak na saveznike u NATO da troše više na svoje oružane snage.
Prema podacima SIPRI-ja, SAD su i dalje daleko najveći potrošač, a u posljednjoj deceniji, američka vojna potrošnja činila je čak 39 odsto ukupnih globalnih rashoda. Dok je kupovina oružja u zemlji opala, više sredstava je posvećeno vojnom istraživanju i razvoju, što sugeriše da se SAD više fokusiraju na vojne tehnologije.
Kako su se evropske nacije od Švedske do Španije obavezale da će povećati budžete za odbranu, prve indicije govore da će modernizacija i nadogradnja sistema naoružanja biti ključni prioriteti.
One se sada suočavaju sa izborom da li da daju prioritet brzom nagomilavanju kupovinom gotove opreme od proizvođača oružja u drugim dijelovima svijeta, ili da zauzmu dugoročniji pristup povećanjem sredstava za domaću vojnu industriju.
