Nuklearno oružje je krajnja mjera zaštite suvereniteta zemlje – ovo je glavni princip ažurirane ruske nuklearne doktrine. Vladimir Putin potpisao je izmjene i sada u dokumentu piše i da će se agresija na Rusku Federaciju od bilo koje zemlje iz vojnog bloka, a misli se na NATO, smatrati agresijom čitavog bloka.
Rusku nuklearna doktrina izmjenjena je zbog odluke SAD-a, Francuske i Velike Britanije da Ukrajina može da koristi njihove rakete dugog dometa kako bi gađala ciljeve duboko u teritoriji Rusije. Za sada se pominju ograničenja na do 300 kilometara ali Rusi ne žele da budu naivni jer nije prvi put da ih je zapad slagao. Dalje, u izmjenjenom dokumentu koga je potpisao Putin piše kako se predviđa da napad na Rusiju ili njene saveznike od strane nenuklearne države kojoj će pomoći nuklearna, zahtjeva odgovor zajedničkim napadom Rusije i njenih saveznika. Takođe, obuzdavanje potencijalnog neprijatelja od agresije na Rusiju i njene saveznike, jedan je od najviših državnih prioriteta.
"Moskva se nada da će Zapad pažljivo proučiti ažuriranu rusku nuklearnu doktrinu. Ona ne sadrži ništa o čemu Zapad ne zna ali treba da znaju da se striktno držimo stava da moramo da učinimo sve što je potrebno da spriječimo nuklearni rat. Mi se zalažemo za to da se to ne dogodi. Još u sovjetsko vreme, mi smo to predložili Sjedinjenim Američkim Državama. Ažurirana nuklearna doktrina ne sadrži ništa što bi bilo drugačije od onoga što stoji u američkim dokumentima o nuklearnom oružju", kaže Sergej Lavrov, ministar spoljnih poslova Rusije.
U Moskvi se nadaju da će zapadni lideri dobro pročitati šta piše u dokumentu jer je, kako navode, sve vrlo jasno i nedvosmisleno. Zašto se to kaže, pa zato što u Vašingtonu, Briselu, Londonu, Parizu i Berlinu često dokumente tumače onako kako njima odgovara, u zavisnosti od situacije. To, recimo, rade sa poveljama Ujedinjenih nacija. U Vašingtonu kažu kako ne vide razlog da zbog odluke Moskve mijenjaju raspored svojih nuklearnih snaga. Interesantno je i ponašanje SAD. Tamo još uvijek nisu potvrdili da su dali dozvolu Ukrajini da koristi njihove rakete. Zelenski je rekao da ima odobrenje ali Bajden, na primjer, na to pitanje odbija da odgovori. Pitali su ga to novinari i u Brazilu gdje se nalazi na Samitu G20, ali je odgovore izbjegao. U Bijeloj kući to nisu htjeli da preciziraju,ni u Pentagonu.
"Ne vidimo nikakve razloge za izmjene u našim nuklearnim snagama, ali ćemo pozvati Rusiju da prestane sa militantnom i neodgovornom retorikom. Ni SAD ni NATO ne predstavljaju nikakvu prijetnju po Rusiju", rekao je Metju Miler, portparol Bijele kuće.
Ovo je tek neodgovorna retorika pritom je i licemjerstvo najgore vrste. Kad se već kod licemjera, iz Brazila se oglasio premijer Velike Britanije. Taj je našao da priča o nečijoj neodgovornosti.
"Rusija se služi neodgovornom retorikom, nakon što je Vladimir Putin potpisao ukaz kojim je olakšana upotreba ruskog nuklearnog naoružanja. To neće odvratiti našu podršku Ukrajini", rekao je Kir Starmer, premijer Velike Britanije.
Međutim, ne misle svi zapadni lideri isto kao Bajden, Starmer i Makron. Stav Italije je da se njihovo oružje isporučeno Ukrajini može koristiti samo unutar njenih granica, na teritoriji te zemlje. U NATO-u prebacuju vruć krompir svakoj zemlji članici Alijanse. Kažu da je na svakoj državi ponaosob da donese odluku hoće li dozvoliti korišćenje svog oružja poslatog Ukrajini za ciljeve u Rusiji.
"Uvijek sam smatrao da je mudro ne pričati previše o tome šta radimo. Jasno je da je NATO ranije rekao, kada saveznici isporučuju sisteme naoružanja Ukrajini, najbolje je ne stavljati ograničenja na njih. To je opšti stav, ali je na saveznicima pojedinačno da odluče šta će da rade", rekao je Mark Rute, generalni sekretar NATO-a.
Rusija mora da ima mogućnosti da sebe zaštiti, saopštio je turski lider Redžep Tajip Еrdogan, komentarišući obnovljenu nuklearnu doktrinu Rusije.
"Mislim da je ova pozicija Rusije - prije svega, mjera preduzeta protiv ponašanja, usmjerenog protiv nje same... Ovaj potez Rusije treba da razmotre zvaničnici NATO-a. Rusija ima snagu i sredstva da se zaštiti. Na isti način mi, NATO, moramo da se zaštitimo i da preduzmemo mjere da se zaštitimo. Ukrajina i Rusija su naši susjedi, moramo da zaštitimo naše odnose sa njima. Nadam se da ćemo što prije postići prekid vatre i uspostaviti mir", kaže Redžep Tajip Еrdogan, predsjednik Turske.
Miru se nadaju i Slovaci. Kažu da je odluka o korišćenju američkih, francuskih i britanskih raketa za gađanje ciljeva u Rusiji pogrešna odluka koja će samo eskalirati situaciju.
"Ovo je nezapamćena eskalacija tenzija, odluka koja osujećuje nade za početak bilo kakvih mirovnih pregovora i okončanje međusobnog ubijanja Slovena u Ukrajini. Slovačke je neće podržati "ni na jednom nivou". Takva odluka ima za cilj da osujeti ili odloži mirovne pregovore", rekao je Robert Fico, premijer Slovačke.
Što prije treba početi pregovore o miru, kaže to i predsjednik Srbije. U obraćanju naciji govorio je i o ukrajinskom sukobu i rekao kako je uvijek, kao lider jedne male zemlje, govorio da Srbija treba da se sakrije ispod kamena dok nevolja ne prođe ali da ga sada nije sramota da kaže kako što prije treba početi sa mirovnim pregovorima jer dalji sukob, kaže, vodi u svjetsku katastrofu.
"Prešli smo devet od deset stepenika do potpune katastrofe. Očekujem da će dejstvovanje raketa ATAKAMS po Brjanskoj oblasti u Rusiji, vjerovatno izazvati dalja dejstva po energetskim objektima i mostovima na Dnjepru". Smatram da bi dalja eskalacija dovela do upotrebe nuklearnog oružja. Ukoliko bi bila ugrožena Moskva, dovoljno poznajem predsednika Rusije Vladimira Putina da mogu da kažem da se neće dvoumiti da upotrebi nuklearno oružje", rekao je Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije.
A to je onda problem za sve.
"Srbija potpuno nespremna za takav sukob što se tiče skloništa, ima mjesta samo za 257.000 ljudi i da će morati da se radi na prilagođavanju prostora da bi se došlo do kapaciteta od milion, milion i po ljudi. Moramo sve rezerve da popunimo, ne zato što očekujem da ćemo biti meta, ali ako bilo ko u prečniku od 500 do hiljadu kilometara bude – isto nam se piše", kaže Vučić.
Situacija je jako komplikovana. Možda ne bi bilo lose da ovi koji podržavaju napade raketama dugog dometa na teritoriju Rusije, još jednom poslušaju mnoge zapadne vojne stratege i stručnjake koji kažu da se Rusija ne može vojno pobjediti. Tako bi se i odluka odlazećeg Bajdena mogla tumačiti kao nešto na čemu on nema šta da izgubi. Na kakvom gubitku mogu da budu Makron i Starmer, tačnije, Francuska i Velika Britanija kada Tramp preuzme dužnost 20. Januara, tek će da se vidi s obzirom na to da su republikanci već rekli kako je Bajdenova odluka pogrešna. Zato Njemačka mudro ćuti i ne pada joj na pamet da odobri upotrebu svog naoružanja za napad na rusku teritoriju, rekli smo već da su Italijani već odbili… Kako god se ovo završi, Еvropska unija je u ovom sukobu odavno izgubila a na političkom polju prije 14 dana kada je Tramp pobjedio. Mnogi prognoziraju da im više neće prolaziti dosadašnja politika, a s obzirom na to da se u svemu oslanjaju na SAD, moraće sada da se sagnu pred Donaldom Trampom pa kako im on kaže.