Francuska vlada pala je u srijedu nakon što su opozicioni poslanici izglasali nepovjerenje premijeru Mišelu Barnijeu i njegovom kabinetu. Uz podršku 331 poslanika, uključujući krajnje desnicu i ljevicu, glasanje je dodatno produbilo političku krizu u zemlji.
Ovaj događaj ugrožava sposobnost Francuske, druge najveće ekonomije u ЕU, da donosi zakone i obuzda svoj veliki budžetski deficit.
Očekuje se da Barnije zajedno sa svojom vladom podnese ostavku predsjedniku Еmanuelu Makronu u skorije vrijeme. Nijedna francuska vlada nije izgubila glasanje o povjerenju od 1962. godine, kada je to učinila vlada Žorža Pompidua. Ovoga puta, Makron je izazvao krizu pozivajući na prijevremene izbore u junu, koji su doveli do polarizovanog parlamenta.
S oslabljenim predsjednikom, Francuska sada rizikuje da završi godinu bez stabilne vlade ili budžeta za 2025. godinu, iako ustav omogućava posebne mjere koje bi spriječile blokadu vlade poput one u SAD. Politička nestabilnost u Francuskoj dodatno će oslabiti Еvropsku uniju, koja se već oporavlja od kolapsa njemačke koalicione vlade, i to nekoliko nedjelja prije nego što novoizabrani predsjednik SAD, Donald Tramp, ponovo preuzme Bijelu kuću.
Ljevičari i ekstremna desnica kaznili su Mišela Barnijea zato što je odlučio da upotrijebi posebna ustavna ovlašćenja kako bi progurao dio nepopularnog budžeta, koji je tražio uštede od 60 milijardi evra u pokušaju smanjenja deficita, kroz parlament bez konačnog glasanja. Liderka ekstremne desnice, Marin le Pen, izjavila je da je rušenje vlade "jedini način na koji nam ustav omogućava da zaštitimo Francuze od opasnog, nepravednog i kažnjavajućeg budžeta".
Francuska sada ulazi u period duboke političke nesigurnosti, koja već uznemirava investitore u francuske državne obveznice i akcije. Početkom ove nedjelje, trošak zaduživanja Francuske kratko je premašio onaj Grčke, koja se generalno smatra daleko rizičnijom.
Makron sada mora da odluči. Tri izvora su za Rojters rekla da Makron planira brzo da postavi novog premijera, pri čemu je jedan izvor naveo da želi da imenuje premijera prije ceremonije ponovnog otvaranja katedrale Notr Dam u subotu, kojoj će prisustvovati novoizabrani predsjednik SAD Donald Tramp.
Bilo koji novi premijer suočavaće se s istim izazovima kao i Barnije u vezi s usvajanjem zakona, uključujući budžet za 2025. godinu, od strane podijeljenog parlamenta. Novi parlamentarni izbori neće biti mogući prije jula.
Alternativno, Makron može zamoliti Barnijea i njegove ministre da ostanu u prelaznoj vladi dok on pronađe premijera koji će moći da privuče dovoljnu podršku sa svih strana kako bi progurao zakone.
Prelazna vlada bi mogla ili da predloži hitnu legislativu kako bi produžila fiskalne odredbe iz budžeta za 2024. godinu za sljedeću godinu, ili da se pozove na posebna ovlašćenja kako bi usvojila nacrt budžeta za 2025. godinu dekretom, iako pravnici smatraju da je ovo pravna siva zona i da bi politička cijena bila ogromna.
Opasnost za Makrona je da njegovi protivnici odbace jednog premijera za drugim. Njegovi rivali kažu da je jedini smislen način da se okonča ova dugotrajna politička kriza da on podnese ostavku, što do sada nije pokazivao želju da učini.
Ovaj preokret nije bez rizika ni za Le Penovu, koja je godinama pokušavala da ubijedi birače da njena stranka nudi stabilnu vladu koja čeka na vlast. Barnijeovo okruženje i Nacionalno okupljanje Marin Le Pen, koja je podržavala manjinsku koaliciju, međusobno okrivljuju jedni druge za krizu.
(Telegraf)