Njemački kancelar Olaf Šolc održao je govor u Generalnoj skupštini UN pred skoro praznom salom.
Za vrijeme njegovog obraćanja u sali nije bilo ni predstavnka mnogih članica ЕU, kao ni predstavnika SAD - prenose analitički portali.
Neke diplomate to objašnjavaju činjenicom da se odluke u novom svijetu više ne donose na mjestima na kojima su Šolc i Njemačka.
Šolc je dan prije nastupa u Njujorku rekao da je uslov za mirovne pregovore u Ukrajini "povlačenje ruskih trupa".
Za razliku od Šolca, ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov imao je problema da primi sve one koji su željeli da sa njim razgovaraju.
Generalni sekretar Lige arapskih država Ahmed Abu el Gajt naveo je da se čeka u redu ispred kancelarije Sergeja Lavrova u sjedištu UN.
Lavrov se cinično našalio, pa je na pitanje Еl Gajta: "Kako stvari stoje u Rusiji" u šali odgovorio: "Sve je u redu, samo patimo od izolacije".
Mediji su zabilježili da je ministar spoljnih poslova Njemačke Analena Berbok izjavila da ne podržava prijedlog ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da se Rusiji oduzme pravo veta u Savjetu bezbjednosti UN.
Mada to i ne zavisi od Njemačke, jer praktično nije moguće bilo kojoj od pet zemlja sa pravom veta uskratiti to pravo, a da UN opstanu u sadašnjem formatu - podsjećaju mediji.
Berbokova je napomenula da njena zemlja "ne podržava baš sve što predlaže Kijev".
Istovremeno je Zelenski predložio da Njemačka postane stalni član Savjeta bezbjednosti UN.
To je, kako navode analitički portali, razljutilo Poljake.
Zamjenik ministra spoljnih poslova Arkadijuš Mularčik upozorio je da to ne dolazi u obzir jer Berlin još "nije platio za pljačke i ratne zločine tokom Drugog svjetskog rata protiv Poljske, Poljaka i drugih naroda i zemalja, uključujući Ukrajinu".
"Više je nego očigledno da Berlin ne može postati garant mira i bezbjednosti u svijetu", poručio je Mularčik.
Mediji podsjećaju da je Poljska prošle godine objavila spisak zahtjeva Njemačkoj za nadoknadu štete nanesene u Drugom svjetskom ratu, precizirajući da zbog "varvarstva Nijemaca" traži 1,3 biliona dolara reparacija.
.webp)
.webp)
