Poslije šamara pitanje Makronove bezbjednosti nikad aktuelnije: Ko čuva predsjednika Francuske?

  • 11.06.2021. 17:35

Incident u kojem je muškarac ošamario predsjednika Francuske Emanuela Makrona izazvao je veliku pažnju u toj zemlji, ali i u cijelom svijetu. Uslijedile su polemike o Markronovoj bezbjednosti. Kako je moguće da bude ošamaren prvi čovjek jedne od najmoćnijih država u Evropi?

Francuskog predsjednika čuva Bezbjednosna grupa Predsjedništva Republike (GSPR), koja ukupno broji 77 članova.

Iako je zadatak bezbjednosne službe da nivo bezbjednosti predsjednika bude na najvišem nivou, šef francuske države i dalje može sam da odluči da li će se upustiti u neku, prema procjenama, rizičnu situaciju.

"Političari žele da budu više u kontaktu sa ljudima i to je uvijek pomalo rizično ... ali tradicionalno predsjednik radi šta hoće“, rekao je bivši pripadnik bezbjednosne službe predsjednika Fransuke Paskal Bitot-Paneli za "Gardijan".

Makron je nakon napada izjavio da je to samo izolovan slučaj, ali je naglasio da osuđuje svaki vid nasilja, koje je u suprotnosti sa demokratijom. Istakao je da će bez obzira na sve, "nastaviti da ide svuda".

Šta se desilo?

Predsjednik Francuske Emanuel Makron napadnut je tokom posjete departmanu Drom, kada ga je ošamario muškarac, koji je stajao među ljudima koji su pozdravljali predsjednika.

Makron se sastao sa predstavnicima ugostiteljskih objekata i studentima, zbog razgovara o tome kako vratiti život "u normalu nakon pandemije", a u jednom trenutku pružio je ruku da pozdravi jednog čovjeka, kada je on povikao "Dole Makronija" i udario šamar francuskom predsjedniku. Predsjednikova bezbjednosna pratnja brzo je intervenisala, oborila čovjeka na zemlju, i sklonila Makrona na bezbjedno.

Zbog napada su uhapšene dvije osobe. Pretražene su njihove kuće u selu sjeverno od Tan Lermitaža, prenio je ranije BBC.

Muškarac Damien Tarel priznao je tokom saslušanja da je je "udario šefa države" i da ga je vrijeđao, rekao je javni tužilac Alek Perrin.

On će iza rešetaka provesti barem četiri mjeseca, u okviru kazne od 18 mjeseci, prenijeli su danas mediji.

Vjeruje se da je Tarel  bio zainteresovan za brojne krajnje desničarske i monarhističke ličnosti, kao i za srednjovjekovnu francusku istoriju.

Takođe, u kući njegovog saučesnika policija je pronašla oružje, kao i primjerak knjige Adolfa Hitlera "Majn Kampf".

"Nastaviću da idem svuda"

Francuski predsjednik je nakon ovog incidenta naglasio da je to izolovan slučaj, ali da se nasilje ne smije dozvoliti.

"Ne smijemo dozvoliti da ultranasilni ljudi preuzmu javne debate, oni to ne zaslužuju", poručio je tada Makron.

On je kasnije izjavio da je nasilje nespojivo sa demokratijom i da će bez obzira na incident i dalje neposredno komunicirati sa građanima u javnosti.

"Razumijem bijes građana. Prihvatam činjenicu da postoji ljutnja koju građani moraju legitimno da izraze. Redovno sam u kontaktu s ljudima koji izražavaju bijes i uznemirenost zbog određenih odluka, a uvijek sam tu da to čujem i ponekad mogu da dam odgovore na pitanja, ali nekada i ne. Međutim, nasilje je potpuno neprihvatljivo, naročito u demokratiji", poručio je predsjednik Francuske.

On je dodao kako će uprkos incidentu i dalje rado razgovarati sa građanima u javnosti.

"Nastaviću da idem svuda. Ne smijemo ustuknuti pred nasiljem, a posebno nasiljem nad javnim službenicima. Ne treba da gubimo previše vremena na ovo", rekao je Makron.

Ko čuva francuskog predsjednika?

U Francuskoj je 1983. godine uspostavljena Bezbjednosna grupa Predsjedništva Republike (GSPR), a kao Glavi zadatak ove grupe je da se suoči sa teroristilkim prijetnjama koje su se pojavile. Kako navodi BBC, ovu formaciju čini 77 muškaraca i žena.

Policajci pažljivo pregledaju sve lokacije prije dolaska prvog čovjeka Francuske na određeno mjesto, a naoružano osoblje se raspoređuje, kako bi dodatno vodilo računa o bezbjednosti, prenio francuski kanal BFM.

U utorak, kada se dogodio incident u pratnji Makrona bilo je 10 članova GSPR-a.

Međutim, stručnjaci su istakli da francuske bezbjednosne službe imaju pravo da savjetuju predsjednika, ali nemaju ovlašćenja da ih spriječe da svoju bezbednost, potencijalno, dovedu u opasnost.

Kako je za "Gardijan" istakao Paskal Bitot-Paneli, bivši pripadnik službi bezbjednosti predsjednika, šef države ima pravo da tokom posjeta radi šta želi, uprkos odlukama bezbjednosne službe.

Kako kaže, tzv. spontane šetnje uvijek predstavljaju rizik.

"Političari žele da budu više u kontaktu sa ljudima i to je uvijek pomalo rizično ... ali tradicionalno predsjednik radi šta hoće“, rekao je Bitot-Paneli.

"Bezbjednosni timovi moraju da budu spremni na reagovanje u svakom trenutku, kao i da predlože koji su dalji koraci "u slučaju da nešto krene po zlu".

Takođe, bivši član specijalih bezbjednosnih snaga Franuske Žan-Pjer Diot, uporedio je to sa nadležnostima bezbjednosne službe u Sjedinjenim Američkim Državama.

"U Sjedinjenim Državama je suprotno, Tajna služba odlučuje da li se put smatra preopasnim  i niko im se ne suprotstavlja, ni ljudi zaduženi za protokol, ni sam predsjednik", rekao je Žan-Pjer Diot za "Le Parisien".

Poruka pred izbore?

Još od 2018. godine Makron se suočio sa buntom pokreta "žuti prsluci" nakon poskupljenja goriva u Francuskoj. Protesti su prerasli u pobunu protiv politike Makrona, ali su nakon godinu dana, a onda i tokom pandemije, utihnuli.

Takođe, kako Francusku očekuju predsjednički izbori sljedeće godine, "Vašington post" navodi da se incident koji se dogodio u utorak može se dovesti u vezu i sa stavovima javnosti uoči izlaska na birališta.

U predsjedničkoj trci, glavna protivkandidatkinja Makrona mogla bi da bude predstavnica krajnje desnice Marin Le Pen.

Ona je nakon ovog incidenta rekla da je "neprihvatljivo fizički napadati predsjednika Republike", dok je lider krajnje lijevice Žan-Lik Melanšon izrazio "solidarnost s predsjednikom".

"Vašington post" podsjeća i na iskazivanje bijesa protiv Makrona 2019. godine, kada je izviždan od strane antivladinih demonstranata na vojnoj paradi povodom Dana Bastilje.

Takođe, napad na predsjednika izazvao je zabrinutost i zbog problema koji Francuska ima sa napadima islamista. Naime, od januara 2015. godine, do oktobra 2020. godine u ovog zemlji desilo se šest terorističkih napada u kojima je stradalo 230 osoba.

Predsjednik Francuske Emanuel Makron je nakon napada prostorije satiričnog časopisa "Šarli Ebdo", stao u odbranu karikatura na kojima je na satiričan način prikazan prorok Muhamed, što je izazvalo proteste u nekoliko većinski muslimanskim zemljama.

(euronews.rs)

Tagovi: