Pomoćnik predsjednika Rusije Nikolaj Patrušev izjavio je danas da ne isključuje mogućnost da će Ukrajina već 2025. godine prestati da postoji kao država.
"Posebno je zabrinjavajuće to što nasilna primjena neonacističke ideologije i vatrena rusofobija uništavaju nekada prosperitetne gradove Ukrajine, uključujući Harkov, Odesu, Nikolajev, Dnjepropetrovsk. Moguće je da će u narednoj godini Ukrajina potpuno prestati da postoji", rekao je Patrušev u intervjuu za list "Komsomolska pravda".
Komentarišući geopolitičku situaciju i očekivanja promjena uoči inauguracije novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trampa, Patrušev je ocijenio da će vrijeme pokazati hoće li Tramp uspjeti u potpunosti da sprovede svoje namjere.
"Kao što je pokazao njegov prvi mandat, ozloglašena duboka država u Sjedinjenim Državama je veoma jaka. Možda mu neće dozvoliti da se okrene. A iskustvo predizborne kampanje i atentata na njegov život zahtijeva spremnost za najnezamislivije scenarije", rekao je Patrušev i dodao da Trampove stavove ne dijele sve američke elite.
Kako je naveo, te pozicije se znatno razlikuju od planova Demokratske stranke, pojedinačnih vlasnika industrijskih giganata i transnacionalnih korporacija, zbog čega je, ocijenio je, "izuzetno važno da se osigura bezbjednost Trampa i njegovog okruženja prije stupanja na dužnost šefa države, kao i tokom predsjedavanja".
Patrušev je istakao da je za administraciju aktuelnog predsjednika SAD Džozefa Bajdena Ukrajina bila apsolutni prioritet, ali da ona nije među Trampovim prioritetima, jer ga "više brine Kina".
"Tramp je iznio svoje interese u vezi sa Grenlandom, Panamskim kanalom, Meksikom i Kanadom. Precrtavanje mape svijeta prema sopstvenim interesima i miješanje u poslove zemalja na različitim kontinentima je američka tradicija... Nema sumnje da će u svim ovim oblastima nova administracija vrlo agresivno forsirati sopstvene interese", ocijenio je pomoćnik ruskog predsjednika.
Što se tiče odnosa SAD sa Kinom, Patrušev je rekao da vjeruje da će se nesuglasice Vašingtona sa Pekingom pogoršati, "a Amerikanci će ih naduvati, čak i vještački".
"Za nas je Kina bila i ostala najvažniji partner, sa kojim nas povezuje posebno privilegovana strateška saradnja. Ovi odnosi nisu podložni konjunkturi, oni opstaju bez obzira na to ko zauzima Ovalni kabinet", naglasio je on.
Prema njegovim riječima, glavni prioritet Rusije je zaštita i dobrobit ruskih građana i sunarodnika širom svijeta. Napomenuo je da se diskriminacija ruskog stanovništva mora zaustaviti u nizu zemalja, uključujući baltičke države i Moldaviju.
"Vlasti ovih država nepromišljenim postupcima i dalje vode sebe u duboku krizu i pritom tvrdoglavo vrte rusofobični vergl. Posebno je indikativna energetska kriza, za koju sto posto krivicu snose moldavske vlasti, koje poslušno izvršavaju naloge Brisela da smanje gasnu zavisnost od Rusije", naglasio je Patrušev i poručio da Kišinjev ne treba da obmanjuje ni sebe ni svoj narod i da moldavske vlasti "ne treba da traže neprijatelje u zemlji ili u Pridnjestrovlju, već da priznaju svoje greške i počnu da popravljaju situaciju".
"Ne isključujem mogućnost da će agresivna antiruska politika Kišinjeva dovesti do toga da Moldavija ili postane dio druge države ili da uopšte prestane da postoji. U ovoj situaciji možete pogledati primjer Ukrajine, gdje su neonacizam i rusofobija doveli zemlju do kolapsa, mnogo prije specijalne vojne operacije", upozorio je pomoćnik Vladimira Putina.
On je dodao da ruski kurs u vezi sa Ukrajinom ostaje nepromijenjen i da je važno da svijet prizna ulazak u Rusku Federaciju samoproglašene Donjecke i Luganske Narodne Republike (DNR i LNR), Zaporoške i Hersonske oblasti, Krima i Sevastopolja, "koji su, u skladu sa Ustavom, sastavni dio naše zemlje".
Patrušev je istakao da ukrajinski narod ostaje blizak, bratski, vezan vijekovnim vezama sa Rusijom, "ma kako kijevski propagandisti, opsjednuti 'ukrajinstvom', tvrdili suprotno".
"Nismo ravnodušni prema onome što se dešava u Ukrajini", istakao je on.
Takođe je naveo da pregovore o Ukrajini treba voditi između Rusije i SAD bez učešća drugih zapadnih zemalja.
"Nema šta da se razgovara sa Londonom ili Briselom. Rukovodstvo Еvropske unije, na primjer, odavno više nema pravo da govori u ime mnogih svojih članica, poput Mađarske, Slovačke, Austrije, Rumunije i nekih drugih evropskih zemalja koje su zainteresovane za stabilnost u Еvropi i izbalansiran stav prema Rusiji", zaključio je Patrušev.
