Ukrajinska 155. oklopna brigada trebala je predstavljati vrhunac zapadne obuke i reforme ukrajinskih borbenih jedinica. Ali, stvarnost se pokazala suprotnom: od osnivanja u proljeće/ljeto 2024., brigada je postala sinonim za haos, piše njemački list Welt.
Brigada "Ana Kijevska" trebala je u Francuskoj biti obučena kao elitna borbena jedinica. Umjesto toga, postala je simbol ukrajinskog neuspjeha. Njena priča nije usamljen slučaj. Ukrajinska 155. oklopna brigada trebala je predstavljati vrhunac zapadne obuke i reforme ukrajinskih borbenih jedinica. Simbolika njenog imena, po Ani Kijevskoj, francuskoj kraljici ukrajinskog porijekla, naglašavala je jedinstvenu francusku obuku i opremu, s ciljem stvaranja moćne i kohezivne jedinice. Ali, stvarnost se pokazala suprotnom: od osnivanja u proljeće/ljeto 2024., brigada je postala sinonim za haos, piše njemački list Velt. Ukrajinski istraživački novinar Jurij Butusov izvještava o alarmantnom broju dezertera - čak 1.700 vojnika napustilo je brigadu, uključujući 50 tokom same obuke u Francuskoj.
Suprotno očekivanjima, brigada nije postala elitna borbena snaga, nego je postala izvor za popunjavanje drugih jedinica, suočavajući se s kontinuiranim gubitkom vojnika i iskusnih časnika. Više od 2.500 pripadnika 155. brigade premješteno je s vremenom u druge jedinice. Iako opremljena savremenim oklopnim vozilima, brigada je patila od nedostatka dronova i sistema elektronskog ratovanja, što je rezultiralo teškim gubicima od ruskih dronova tokom prvih operacija na frontu kod Pokrovska. Ovaj grad u Donjeckoj regiji dugo je izložen snažnim ruskim napadima, pri čemu su ukrajinske snage postupno gubile kontrolu nad područjem. Sve je došlo do toga da je zbog lošeg upravljanja brigadom "Ana Kijevska", ukrajinsko tužilaštvo pokrenulo istragu.
Prema istraživačkom novinaru Butusovu, odgovornost za neuspjeh 155. brigade leži na političkom i vojnom vodstvu u Kijevu. Predsjednik Zelenski je, suočen s manjkom vojnog osoblja, zapadnim saveznicima predstavio nerealan plan obuke novih brigada. Neučinkovitost vojnog vodstva dodatno je otežala situaciju, jer brigadi nisu osigurana dostatna sredstva za uspjeh. Butusov tvrdi: "Vojnici su postali žrtve PR projekta Zelenskog koji vlasti nisu adekvatno podržale." Od ukupno 5.800 pripadnika brigade, tek je 2.000 prošlo obuku u Francuskoj. Umjesto elitne jedinice, brigada je od samog početka bila opterećena nedostatkom iskusnih boraca. Butusov iznosi poražavajuće podatke: od vojnika upućenih na obuku u Francusku, samo 51 je imao više od godinu dana vojnog iskustva, 459 manje od godine, 1400 ih je regrutovano mjesec dana ranije, a 150 nije ni završilo osnovnu obuku.
Nemogućnost vodstva brigade da provede obuku regruta u Ukrajini, uz konstantne zahtjeve za slanjem osoblja na frontu ili u ofanzivi kod Kurska, onemogućila je stvaranje kohezivne jedinice. Posljedično, prvi borbeni angažman rezultirao je značajnim gubicima. Vojni analitičari oštro kritikuju ulaganje oskudnih resursa u ovaj prestižni projekt, umjesto jačanja postojećih iskusnih jedinica na frontu koje se bore s ozbiljnim nedostatkom ljudstva. Ukrajinski vojni bloger Serhij Sternenko postavlja ključno pitanje: "Koja je logika formiranja nove brigade kada postojeće pate od kritičnog manjka osoblja, a nova se zatim rasformira da bi popunila stare?" Nastja Stanko, istraživačka novinarka i glavna urednica "Slidstvo.info", naglašava da 155. brigada nije izolovan slučaj. Sličnu sudbinu doživjela je i 152. lovačka brigada, osnovana u septembru 2023. Prema riječima bivšeg komandanta, devetomjesečna obuka pokazala se uzaludnom zbog masovnog odljeva ljudstva. "Еfektivno smo funkcionirali kao mobilni regrutacijski centar," objašnjava on. "Tokom formiranja, neprestano smo dobivali naloge za slanje ljudi drugim jedinicama na front. Mjesečno bismo izgubili između 300 i 800 regruta, primoravajući nas na kontinuirano popunjavanje redova novim snagama."
Pripadnici 152. brigade inicijalno su bili zaduženi za čuvanje fronte u Kursku, da bi potom bili premješteni u istočnu Ukrajinu, tačnije u opkoljeni grad Pokrovsk. Visoki zvaničnici ističu kako brigada nikad nije zaživjela kao cjelovita jedinica; umjesto toga, njeni su vojnici kontinuirano prebacivani u druge jedinice radi popunjavanja njihovih redova. Stanko prenosi riječi jednog časnika 152. brigade: "Po dolasku na frontu, uočili smo hitnu potrebu za ojačanjem drugih brigada. S vojne perspektive, učinkovitije je bilo poduprijeti postojeće jedinice na prvoj crti ratišta, s obzirom na to da su njihovi komandanti bolje poznavali teren." Danas su pripadnici ove lovačke brigade raspoređeni među čak 15 različitih borbenih formacija.
Čini se da je sličan scenario zahvatio i pripadnike Ukrajinske legije osnovane u Poljskoj. Prema izjavi ukrajinske ambasade u Poljskoj, datoj u božićnom intervjuu, legionari su raspoređeni na različite borbene položaje, služeći u raznovrsnim jedinicama. Ovi slučajevi ukazuju na to da je stvaranje novih elitnih brigada nepotreban luksuz za vojsku koja se suočava s ogromnim pritiskom na ratištu i hroničnim manjkom ljudstva. Situaciju dodatno otežava preopterećena ukrajinska vojna administracija koja, nakon gotovo trogodišnjeg sukoba, teško održava pregled nad borbenim operacijama te kadrovskim i logističkim potrebama. Kritičari apeluju na zaustavljanje formiranja novih borbenih jedinica, zagovarajući umjesto toga integraciju novih novaka i zapadnih obučenih vojnika u postojeće, iskusne jedinice. "Ovaj besmisleni pristup mora prestati prije nego što ozbiljno ugrozi sposobnost vojske da pruži otpor", upozorava vojni analitičar Sternenko.
