Iako je nekada krasila naslovnu stranu magazina "Tajm" te su je često opisivali kao "spasitelja feminizma" u Španiji, Irena Montero sada se suočava sa potpuno neizvjesnom političkom budućnošću.
Bivši španski ministar za ravnopravnost prošle sedmice je i zvanično razriješena funkcije, a tokom posljednjeg govora na funkciji, Montero je iskoristila priliku da uputi i niz kritika premijeru Pedru Sančezu.
"Danas me Pedro Sančez izbacuje iz ove vlade. Nadam se da vas nikada neće ostaviti na miru te da imate hrabrosti da stvorite neugodnosti premijerovim prijateljima", rekla je Montero na primopredaju dužnosti novoizabranom ministru Ani Redondo.
Međutim, pitanje koje se postavlja je sljedeće - kako je Montero od naslovnice magazina Tajma došla do pozicije da je Pedro Sančez u suštini tjera iz vlade?
Prije ulaska u politiku, Montero nije imala zapaženu političku karijeru. Radila je kao blagajnica u supermarketu, a kroz ljevičarsku stranku Podemos uspjela se progurati u sami vrh španske politike.
Tokom 2019. godine, Sančezvoa stranka sklopila je koalicioni sporazuma sa Podemosom, a Montero je preuzela ministarstvo ravnopravnosti.
"Postoji dosta polarizacije oko nje, posebno od ljudi izvan stranke. Ona je ministarka koja generiše ogorčenost i antipatiju. Ona nije tipičan kandidat koji generiše transverzalnost. Međutim, to nije mjerilo da se procjeni je li bila dobra ministrka ili ne", rekao je politolog Luis Oriols za "Juronjuz".
Iako je ministarstvo za ravnopravnost bilo oduvijek kontroverzno, mandat Irena Montero bio je posebno turbulentan.
Mnogi su je kritikovali zbog "otmice feminizma" do te mjere da je feministički pokret potčinjen njenom ministarstvu.
"Ona je slijedila obrazac koji zvuči kao prosvijećeni despotizam. Ona je zaista radila na uključivanju svih LGBT osoba, posebno transseksualaca u nešto što se zovu feministička prava", mišljenja su stručnjaci, piše Kliks.
Zloglasni zakon "Samo da znači da"
Ipak, mnogi smatraju da je ostavka Montero politička cijena koju je morala platiti nakon usvajanja novog zakona o silovanju, popularno nazvanog "Samo da znači da".
"Kontroverzni zakon stupio je na snagu prije godinu i trebao je biti stroži od prethodnog zakona, ali je umjesto toga rezultirao smanjenjem kazni za više od 1.000 seksualnih prestupnika koji su bili osuđeni po prethodnom zakonu", piše Juronjuz.
Reformom je revidiran krivično zakon tako jšto je seksualni pristanak postao ključni faktor u određivanju slučajeva napada, a sve u pokušaju da se svaki seksualni čin bez pristanka definiše kao silovanje.
"Zakon je ukinuo manju optužbu za seksualno zlostavljanje i sve prekršaje klasifikovao kao seksualni napad. Takođe, smanjena je minimalna i maksimalna zatvorska kazna što je dovelo i do puštanja na slobodu brojnih prestupnika", navodi se.
Iako su pravosudne institucije upozoravale Montero o posljedicama, ona je nastavila s provođenjem zakona.
"Ovaj zakon je trebao biti taj koji će Podemosu dati popularnost, trebao je biti glavni zakon. Umjesto toga, postao je vrlo problematičan i iscrpio je vladu. Umjesto da postane zakon koji će Irenu Montero učiniti jednom od ikona feminističke borbe, postao je zakon koji je izazvao krizu u vladi", ističe se u analizi.
