Naša planeta približava se zagrijavanju od 2,7 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa, daleko više od one temperature na koju treba da ciljamo ako želimo da izbjegnemo najgore posljedice klimatske krize, pokazao je izveštaj o ciljevima globalnih emisija Okvirne konvencije o klimatskim promjenama Ujedinjenih nacija.
Naučnici su rekli da planeta treba da smanji svoje štetne emisije za 45 odsto do 2030. kako bi do sredine vijeka dosegla nultu emisiju ugljenika. Ali, prema trenutnim obavezama koje su preuzele države za smanjenje emisija štetnih gasova doći će do njihovog povećanja od 16 odsto u 2030, u poređenju sa nivoima iz 2010, pokazuje izvještaj, prenosi CNN.
To će dovesti do zagrijavanja planete na 2,7 stepeni iznad predindustrijskog nivoa.
Naučnici su istakli da globalne temperature treba da ostanu ispod 1,5 stepeni iznad predindustrijskog nivoa kako bi izbjegli najgori scenario. Izvještaj UN iz avgusta pokazao je da je globalna temperature već na oko 1,2 stepeni više.
U saopštenju povodom novog izvještaja, generalni sekretar UN Antonio Gutereš nazvao je trenutnu putanju naše planete “katastrofalnom”.
– Ovo je raskidanje obećanja od prije šest godina da se teži ka cilju iz Pariskog (klimatskog) sporazuma od 1,5 stepeni. Neuspjeh da se ovaj cilj ispuni mjeriće se velikim gubicima života i sredstava za život – rekao je.
CNN ukazuje da novi izvještaj dolazi nakon ljeta ispunjenog ekstremnim vremenskim prilikama širom svijeta, uzrokovanim klimatskim promjenama. Dok su zapad Sjedinjenih Država pogodili šumski požari, pogoršani sušom, poplavama i uraganima, Kina i Njemačka su pretrpile teške poplave u julu dok se jug Evrope takođe borio sa požarima.
Gutereš je u petak ocijenio da je klimatska konferencija UN u novembru, na kojoj će se svjetski lideri okupiti da diskutuju o ciljevima vezanim za emisije štetnih gasova, “u visokom riziku od neuspjeha”.
– Jasno je da svako mora preuzeti svoju odgovornost – rekao je on.
Gutereš je urgirao na zemlje da podnesu ambicioznije klimatske ciljeve, takozvane Nacionalno određene doprinose (NDC), koji bi stvorili izvodljiviji put do zagrijavanja od 1,5 stepeni. Takođe je pritisnuo razvijene nacije da nastave sa decenijskim obećanjem vrijednim 100 milijardi dolara da će podržati zemlje u razvoju u njihovim obavezama.
NDC stvara temelj za nacije da postignu obaveze iz Pariskog sporazuma iz 2015. To uključujue informacije o ciljevima, klimatske politike i nacionalne mjere za smanjenje emisije štetnih gasova koji prave efekat staklene bašte. NDC takođe ukazuje na potrebu finansiranje i tehnologije da se ti ciljevi ostvare.
Prema unutrašnjem registru Ujedinjenih nacija, trenutno ima 191 strana potpisnica Pariskog sporazuma, od kojih su sve podnijele svoj prvi NDC. Eritreja je jedina zemlja koja još nije potpisnica, ali je predala svoj NDC. Ali, svega 59 odsto njih je podnijelo nov ili ažurirani NDC, podaci su UN, piše Blic.