Stalni predstavnik Rusije u Ujedinjenim nacijama Vasilij Nebenzja ocijenio je da se nad Balkanom nadvila opasnost novog sukoba, koji provociraju zapadne zemlje, te naglasio da Rusija čini i da će činiti sve što je u njenoj moći da osujeti destruktivne planove zapadnih zemalja.
Nebenzja je ukazao da su dramatični događaji na Balkanu počeli orkestriranim raspadom SFRJ, a nastavljeni invazijom NATO-a na Jugoslaviju 1999. godine.
"Danas iste članice Alijanse, s jedne strane, aktivno podržavaju prištinski režim, a sa druge strane, licemerno izjavljuju da se prisustvo UN (UNMIK) treba što prije smanjiti jer, navodno, ne odgovara savremenim realnostima, kao i Rezolucija 1244 Savjeta bezbjednosti UN", rekao je Nebenzja za beogradsku "Politiku".
On je istakao da Rusija čini i da će činiti sve što je u njenoj moći da osujeti destruktivne planove zapadnih zemalja i ne samo da spriječi haos na Balkanu - nego i da pomogne narodima da uspostave trajni mir u regionu.
Komentarišući činjenicu da je Njemačka, koja je tokom Drugog svjetskog rata počinila genocid nad Slovenima, Jevrejima i Romima, predlagač rezolucije o Srebrenici, Nebenzja je podsjetio da je Njemačka istorijski pokušavala da igra posebnu ulogu na Balkanu.
On je naveo da Njemačka iz nekog razloga vjeruje da to zaslužuje više od drugih, a primjer je djelatnost nezakonitog visokog predstavnika u BiH Nijemca Kristijana Šmita, koji u mnogome sprovodi Njemačke interese u BiH.
"Njemačko konsponzorisanje nacrta rezolucije o `genocidu` u Srebrenici, kao i aktivna uloga Berlina u njegovom promovisanju, ukazuje na namjeru Njemačke da se učvrsti u Еvropi kao samostalni centar moći. Zato je odlučila da igra na `balkansku kartu`", objasnio je Nebenzja.
Nebenzja je istakao da primjer Njemačke pokazuje da se, kada je riječ o koristoljubivim interesima, mogu primjenjivati bilo koje metode, pa i one najnemoralnije poput zloupotrebe istorijske drame naroda BiH.
Govoreći o razlozima zašto se sporazumi koje je podržao Savjet bezbjednosti UN poput Dejtonskog sporazuma, Minskih sporazuma i proces normalizacije odnosa Beograda i Prištine, koji je prenesen u Brisel, ne poštuju, Nebenzja je ocijenio da je glavni uzrok to što je Vašington izgubio poštovanje prema međunarodnom pravu.
On je objasnio da se to dogodilo kada je međunarodno pravo počelo da sprečava Vašington da ostvaruje svoje geopolitičke interese.
"Otud potiče i lukavi koncept `poretka zasnovanog na pravilima`. To znači da, ako je međunarodno pravo pogodno za SAD i druge zapadne zemlje, one će se rado pobrinuti da se ono poštuje. U suprotnom, pokušavaju da ga svedu na nulu, izmišljajući svakakve izgovore i svoja pravila koja predstavljaju kao univerzalna, što vrlo dobro vidimo na primjeru Rezolucije 1244 Savjeta bezbjednosti UN o Kosovu", rekao je Nebenzja.
Nebenzja je ukazao da Vašington otvoreno poručuje da je ta rezolucija "zastarjela" i krši je na sve moguće načine, a najopasniji su priznanje nezavisnosti samoproglašenog Kosova i naoružavanje pokrajine.
"U slučaju BiH, naši zapadni oponenti se ne ponašaju ništa manje bahato. Nakon što Savjet bezbjednosti UN nije podržao ruski i kineski nacrt rezolucije o imenovanju Kristijana Šmita na mjesto visokog predstavnika u BiH u u julu 2021. godine, u kojem su bila predviđena vremenska i funkcionalna ograničenja njegovog mandata, zapadne zemlje su izjavile da rezolucija Savjeta bezbjednosti UN uopšte nije obavezna", rekao je Nebenzja.
On je rekao da je time Zapad pokazao da za njih nije bitno to što se na relevantne rezolucije Savjeta bezbjednosti UN poziva u Dejtonskom mirovnom sporazumu, kao i to što su svi prethodni kandidati za viskog predstavnika u BiH bili odobreni u Savjetu bezbjednosti UN.
"Rusija principijelno zagovara ideju poštovanja međunarodnog prava - ne selektivno, već u cjelini. To nije meni u restoranu sa kojeg možete birati jela koja volite. Ako je država članica međunarodnih organizacija i potpisnica odgovarajućih sporazuma u obavezi je da ih sprovodi. Nema druge opcije", objasnio je Nebenzja.
Nebenzja je najavio da će Rusija nastaviti da se zalaže da se u Savjetu bezbjednosti UN otvori rasprava o agresiji NATO-a na SR Jugoslaviju 1999. godine i odgovornosti Zapada za tu intervenciju budući da, između ostalog, postoji i više citata zapadnih lidera o njihovoj direktnoj umiješanosti u donošenje nelegitimne odluke o bombardovanju SRJ.
"To se ne može izbrisati i Zapad shvata da će prije ili kasnije morati da odgovara za te zločine. Zato ta tema za Rusiju nije zatvorena", naglasio je Nebenzja.
Govoreći o lobiranju zapadnih sila za usvajanje rezolucije o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN, Nebenzja je ocijenio da je to još jedan primjer pokušaja Zapada da iskoristi nelaku prošlost bosanskih muslimana i kroz to da izvrši pritisak i pokori Srbe iz BiH, a uz njih i sve ostale.
"Razumijemo složenost perioda građanskog rata u BiH, zbog čega tu inicijativu smatramo destruktivnom i sposobnom da izazove eksploziju na Balkanu. Radimo sa ostalim delegacijama kako bismo im objasnili situaciju i prenijeli našu zabrinutost", rekao je Nebenzja.