Vladimir Putin signalizirao je svoju spremnost da razmotri trenutni prekid vatre u Ukrajini, iako bi to bilo pod strogim uslovima.
Dok Donald Tramp pokušava da posreduje u mirovnom sporazumu, čini se da Kremlj takođe iskorištava priliku da unaprijedi svoje strateške ciljeve, piše "Dejli Mejl".
Međunarodna zajednica ostala je uznemirena jer se Tramp, u zapanjujućem preokretu dugogodišnje američke politike, okrenuo prema Moskvi, dok je istovremeno vršio pojačani pritisak na Ukrajinu da pregovara.
"Dobro nam ide s Rusijom. Sve mi je teže, iskreno, nositi se s Ukrajinom", iskreno je rekao Tramp u petak iz Ovalnog kabineta.
Izvještaji iz Kremlja pokazuju da je Rusija otvorena za privremeni prekid neprijateljstava, ali samo ako se ispune određeni preduslovi.
Prema pojedincima koji su navodno upoznati s pregovorima na visokom nivou, oni uključuju konkretan okvir za konačni mirovni sporazum i pažljivo pripremljen popis zemalja koje će učestvovati u potencijalnoj mirovnoj misiji. Ali, takva odredba izaziva zabrinutost među Ukrajinom i njenim zapadnim saveznicima, koji strahuju da bi svaki takav sporazum bio iskrivljen u korist Moskve.
Trampova administracija tiho je istraživala načine za ublažavanje privrednih sankcija protiv Rusije, uključujući ponovno razmatranje ograničenja prodaje nafte, potez koji je uznemirio evropske saveznike. Međutim, u petak je upozorio Moskvu da sada snažno razmatra nametanje sankcija i carina Rusiji dok se ne postigne prekid vatre i mirovni sporazum.
Ministarstvo finansija razmatra moguće sankcije ruskim naftnim kompanijama i kompanijama za usluge naftnih polja produbljujući korake koje je već preduzela administracija bivšeg predsjednika Džozefa Bajdena u januaru.
Rusija, jedan od najvećih svjetskih proizvođača nafte, već je podvrgnuta sankcijama koje su uvele Sjedinjene Države i partneri nakon početka sukoba u Ukrajini u februaru 2022. Samo su SAD sprovele 6.433 sankcije protiv Rusije od februara 2022, a mjere drugih zemalja, uključujući Britaniju, Australiju, Еvropsku uniju i Kanadu, dostigle su ukupno 21.692, prema nadzornoj ploči sankcija koju je izradio "Castellum.AI", globalna platforma za rizik i usklađenost.
Američke sankcije Rusiji uključuju mjere usmjerene na ograničavanje njenih prihoda od nafte i gasa, uključujući ograničenje od 60 dolara po barelu na ruski izvoz nafte. To označava promjenu tona nakon što je Tramp zabrinuo saveznike toplim riječima o tome koliko vjeruje predsjedniku Vladimiru Putinu i pozivom Moskvi da ponovo bude primljena u G7.
Visoki dužnosnik administracije rekao je da se predsjednikov stav pojačao zbog eskalacije Rusije dok pokušava pridobiti obje strane za sto. Tramp je na svojoj platformi Trut Sošal izrazio svoj bijes.
"Na temelju činjenice da Rusija apsolutno 'tuče' Ukrajinu na bojnom polju upravo sada, snažno razmatram velike bankarske sankcije, sankcije i carine Rusiji dok se ne postigne prekid vatre i KONAČNO RJЕŠЕNjЕ O MIRU", objavio je.
"Rusija i Ukrajina, odmah sjednite za sto prije nego što bude prekasno", napisao je.
Nije ponudio više detalja o svojim planovima. U isto vrijeme, američke i ukrajinske vlade pokušavaju popraviti odnose na ključnom sastanku koji je zakazan za sljedeći utorak u Saudijskoj Arabiji.
Trampova odluka da privremeno obustavi vojnu pomoć i razmjenu obavještajnih podataka s Kijevom dolazi nakon prošlonedjeljne žestoke razmjene s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Bijeloj kući. To je samo dodatno destabilizovalo situaciju, ostavivši Ukrajinu izloženom dok ruske snage nastavljaju bombardovati ključne gradove.
Tramp je pokazao određeni optimizam
Uprkos tome, Tramp je takođe pokazao određeni optimizam izjavivši: "Vjerujem da Putin želi mir u Ukrajini."
Prošle sedmice Trampova administracija glasala je protiv rezolucije Ujedinjenih nacija kojom je obilježena treća godišnjica sukoba kojom se osuđuje Rusija. U četvrtak se pokazalo da ključni saveznici odmjeravaju hoće li Vašington uskratiti osjetljive obavještajne podatke iz straha da bi ih mogli podijeliti s Rusijom.
Trampove snažne riječi stižu dok Rusija nastavlja svoju baražnu vatru na Ukrajinu, a usred znakova da će pokrenuti veliku proljetnu ofanzivu. Tramp je obećao okončati sukob prvog dana svog predsjedničkog mandata, ali složenost zadatka znači da je odustao od tog cilja, ali i dalje želi okončati sukobe što je prije moguće. Zelenski se u međuvremenu našao u nezavidnoj poziciji.
Njegova je administracija neumorno radila iza kulisa kako bi održala pregovore dok se istovremeno opirala onome što neki doživljavaju kao pokušaj da se Ukrajinu natjera da prihvati nepovoljne uslove. U svom noćnom obraćanju Zelenski je potvrdio stav Kijeva: "Kremlj treba prisiliti na mir".
Uprkos naporima Ukrajine, Putin ostaje odlučan u svojim zahtjevima. Prema izvorima bliskim ruskoj vladi, Moskva će odbiti svaki prijedlog o prekidu vatre koji uključuje NATO trupe stacionirane na ukrajinskom tlu.
Ovo zapravo poništava francusko-britansku inicijativu usmjerenu na raspoređivanje koalicije voljnih zemalja, koja bi nadzirala i sprovodila potencijalno primirje.
Trampovo okretanje Ukrajine izazvalo je šok u evropskim prijestonicama, gdje zvaničnici upozoravaju da bi preuranjeni dogovor mogao ohrabriti Ruse.
Upravo je ove sedmice Moskva odbacila predloženo francusko-britansko primirje, koje bi imalo ograničene vazduhoplovne i pomorske operacije, nazvavši ga nedovoljnim i nerealnim.
