Britanski premijer Boris Džonson dočekao je u ponedjeljak više od 120 svjetskih lidera na istorijskim razgovorima o klimatskim promjenama u Glazgovu sa jezivim upozorenjem: "Minut je do ponoći i moramo odmah da djelujemo".
Šefovi država i vlada širom svijeta okupili su se na Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama COP26 u Glazgovu, a američki predsjednik Džo Bajden uključiće se sa odvojenih pregovora G20 u Rimu.
Članovi G20 uključujući Kinu, Indiju i zapadne nacije zajedno emituju skoro 80 odsto globalnih emisija ugljenika, ali su nade aktivista za odlučniju akciju uoči samita COP26 propale.
Ekonomije G20 obavezale su se u nedjelju da će ograničiti globalno zagrijavanje na 1,5 stepeni Celzijusovih iznad predindustrijskih nivoa - najambiciozniji cilj Pariskog sporazuma iz 2015.
Takođe su se složili da okončaju finansiranje novih "nesmanjenih" elektrana na ugalj u inostranstvu - onih čije emisije nisu prošle kroz nikakav proces filtriranja - do kraja 2021.
Međutim, kako stići do 1,5 stepeni je ostavljeno nedifinisano.
- Dok pozdravljam ponovnu posvećenost G20 globalnim rješenjima, napuštam Rim sa neostvarenim nadama - ali one barem nisu sahranjene - rekao je generalni sekretar UN Antonio Gutereš na Tviteru.
While I welcome the #G20's recommitment to global solutions, I leave Rome with my hopes unfulfilled — but at least they are not buried. Onwards to #COP26 in Glasgow to keep the goal of 1.5 degrees alive and to implement promises on finance and adaptation for people & planet. pic.twitter.com/c1nhIDbA8m
— António Guterres (@antonioguterres) October 31, 2021
Bogatije zemlje nisu uspjele da ispune godišnji cilj od 100 milijardi dolara za finansiranje klime do 2020. godine. Siromašnije zemlje poput Indije žele više novca da bi prešle preko svog oslanjanja na ugalj i druga fosilna goriva.
Prije puta u Glazgov, premijer Velike Britanije imao je jezivo upozorenje.
- Minut je do ponoći i moramo odmah da djelujemo. Ukoliko se danas ne uozbiljimo u vezi sa klimatskim promjenama, biće kasno da naša djeca to urade sutra - Džonson je trebalo da im kaže u svom glavnom govoru, prema Dauning Stritu.
"Treba da uradimo bolje"
Okupljanje u Glazgovu, koje će trajati do 12. novembra, dolazi kao ubrzani napad ekstremnih vremenskih prilika širom svijeta koji naglašava razorne uticaje klimatskih promjena koje su posljedica 150 godina sagorijevanja fosilnih goriva.
Aktuelne obaveze pariskih potpisnika, ako bi se poštovale, ipak bi dovele do "katastrofalnog" zagrijevanja od 2,7 Celzijusa, prema UN.
COP26 predstavlja "posljednju, najbolju nadu da se temperatura od 1,5 stepeni C zadrži", rekao je predsjednik samita Alok Šarma u nedjelju.
- Ako djelujemo odmah i zajedno, možemo da zaštitimo našu dragocjenu planetu - dodao je on.
"Oči uprte u Indiju"
Kina, daleko najveći svjetski zagađivač ugljenikom, upravo je podnijela UN-u revidirani klimatski plan, koji ponavlja dugogodišnji cilj dostizanja maksimuma emisija do 2030. godine.
Međutim, predsjednik Si Đinping neće biti u Glazgovu, a Indija je sada u centru očekivanja.
Indija tek treba da podnese revidirani "nacionalno utvrđeni doprinos", prenosi AFP.
Međutim, ukoliko premijer Indije Narendra Modi u svom govoru u ponedjeljak objavi nove napore za smanjenje emisija, to može da stavi veći pritisak na Kinu i druge, rekao je Alden Mejer, viši saradnik u istraživačkom centru za klimu i energiju E3G.
- Ako se osjeti dovoljno uvjerenim da će biti finansiranja i tehnološke pomoći iz Evrope, SAD, Japana i drugih, mogao bi da signalizira da je Indija spremna da ažurira svoj NDC - rekao je Mejer.
Još jedno goruće pitanje je neuspjeh bogatih zemalja da ispune svoje obećanje od 100 milijardi dolara, koje je prvi put dato 2009. godine.
Taj cilj je odložen do 2923, pogoršavajući krizu povjerenja između sjevera, odgovornog za globalno zagrevanje, i juga, koji je žrtva njegovih efekata.
"Ne sljedeće godine. Sada"
- Finansiranje klime nisu dobrotvorne svrhe. To je pitanje pravde - naglasila je Lia Nikolson, u ime Alijanse malih ostrvskih država ranjivih na klimatske promjene.
Predviđanja panela stručnjaka UN za klimu (IPCC) da bi prag povećanja od 1,5 Celzijusa mogao biti dostignut 10 godina ranije nego što se očekivalo, oko 2030. godine, "zastrašujuća su", rekla je ona.
Riječi lidera pažljivo će pratiti grupa mladih aktivista koji su otputovali vozom u Škotsku uprkos preprekama zbog pandemije korona virusa, što je podrazumijevalo stroge zdravstvene protokole na COP26.
- Kao građani širom planete, pozivamo vas da se suočite sa klimatskim vanrednim stanjem. Ne sljedeće godine. Ne sljedećeg mjeseca. Sada - rekli su u otvorenom pismu koje je između ostalih potpisala švedska aktivistkinja Greta Tunberg.
