Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović uputio je pismo generalnom sekretaru NATO-a Jensu Stoltenbergu nakon što je rekao da će staviti veto na odluku o pristupanju Finske i Švedske NATO-u dok se ne promijeni izborni zakon u BiH, piše Dnevnik.hr.
U pismu se navodi da Švedska i Finska imaju snažno partnerstvo sa NATO-om i da su, aplicirajući za punopravno članstvo, odabrale novi strateški pravac da osiguraju zaštitu interesa nacionalne bezbednosti, motivisane agresijom Rusije na Ukrajinu.
O vetu nema ni pomena.
Predsjednik Stoltenbergu takođe piše da je Hrvatska uvijek dijelila zajedničku zabrinutost zbog ranjivosti istočnog krila NATO-a i da aktivno učestvuje u misijama poput one u Avganistanu – pa sada očekuje da „saveznici čuju našu zabrinutost i kad god je to moguće podršku u tome“.
Predsjednik je razjasnio i složenu situaciju u BiH koja direktno pogađa Hrvatsku. Milanović piše da je BiH zemlja čija stabilnost zavisi od "ravnopravnosti tri konstitutivna naroda, kako je definisano Dejtonsko-pariškim sporazumom. Hrvatska, koja ima više od 1.000 kilometara granice sa BiH, ima vitalni interes da ima stabilnog suseda" tamo, to takođe ugrožava našu bezbjednost."
On je dodao da smo „veliko razočarani što međunarodni posrednici nisu uspjeli da postignu dogovor o izmjenama izbornog zakona”. Kao rezultat toga, BiH je raspisala izbore po pravilima koja su diskriminatorna i neustavna i po njihovom najvišem sudu“, napisao je Milanović.
On napominje da smatra da većina državnika nije svjesna izborne nejednakosti u BiH i da bi to moglo imati ozbiljne posljedice i bezbjednosnu krizu ukoliko se poklope sa drugim rastućim političkim tenzijama.
"Razmatrajući prijavu Finske i Švedske, molim da ozbiljnije shvatite našu zabrinutost zbog izostanka izborne reforme u BiH. Još nije kasno da spriječimo još jedan izbor koji krši hrvatska prava i spriječi dalju destabilizaciju zemlje", rekao je on. Milanović je upozorio Stoltenberg da pismo podijeli svim šefovima država i vlada članica NATO.
