Lovac na blago iz Burse, Mustafa Ujsal, tvrdi da je pronašao podzemni grad u okrugu Orhangazi, za koji tvrdi da je prava lokacija Prvog nikejskog sabora, za koji se tradicionalno vjeruje da se održao u današnjem gradu Izniku u Turskoj.
Ujsal, koji je godinama držao svoje otkriće u tajnosti, sada zahtijeva 50 miliona dolara da bi otkrio tačnu lokaciju ovog navodnog arheološkog nalazišta, prenosi RTS.
Ujsal, koji se okrenuo lovu na blago nakon penzionisanja, izjavio je da su ga iskopavanja dovela do značajnog otkrića: podzemnog grada sa grobljem sarkofaga i zamršenim simbolima koji krase njegove dugačke hodnike. Naglasio je važnost ovog otkrića za hrišćanski svijet, nagovještavajući da bi ono moglo da promijeni istorijsko razumijevanje Prvog sabora, koji je sazvan 325. godine nove ere kako bi se pozabavio kritičnim teološkim sporovima unutar ranog hrišćanstva.
Prvi Nikejski sabor bio je prekretnica u hrišćanskoj istoriji, sazvao ga je car Konstantin Veliki kako bi ujedinio brzo rastuću hrišćansku zajednicu i riješio teološke sporove koji su prijetili da je podijele.
Sabor je sazvan sa ciljem da razriješi kontroverzu izazvanu učenjem Arija, sveštenika iz Aleksandrije, koji je tvrdio da je Hristos stvoren u vremenu od Boga i da nije prevječni Sin Božji, ravan po suštini Bogu Ocu.
Ovo učenje je izazvalo veliku zabunu i podjelu unutar Crkve, jer je dovodilo u pitanje samu prirodu Hristove božanstvenosti, što je od suštinskog značaja za razumijevanje spasenja u hrišćanskoj vjeri. Ako Hristos nije jednak Bogu, onda njegova sposobnost da donese spasenje i iskupljenje za grijehe čovječanstva postaje upitna.
Sabor je na kraju donio Nikejski simbol vjere, potvrđujući jednosuštnost Sina sa Ocem i osuđujući arijanizam kao jeretički. Kanonizovano je i bezgrešno začeće Isusa Hrista i kaže se da je „rođen, ne stvoren”, čime se tvrdi da on nije samo stvorenje, dovedeno u postojanje ni iz čega, već istinski Sin Božiji, doveden u postojanje „iz suštine Oca” i da je „jednosuštan sa Ocem”.
„Pronašao sam podzemni grad u kome je održan Sabor“, rekao je Ujsal u izjavi za novinsku agenciju Ihlas (IHA). „Unutra se nalaze statue Marije i Isusa Hrista, 12 oltara koji ih okružuju i sarkofag sahrane princeze Niken nasuprot njemu.“ Ako se potvrde, njegove tvrdnje bi mogle imati duboke implikacije na istorijske nauke i vjersko nasleđe.
Ujsal je izrazio želju da turska vlada pomogne u otkrivanju ovog lokaliteta, tvrdeći da bi to moglo značajno da podstakne ekonomiju zemlje kroz turizam.
„Moj zahtjev od države je da se ovo mjesto otkrije i tako revitalizuje turska ekonomija“, naglasio je Ujsal. „Ako se ovi zahtjevi ispune, možemo ovo mjesto učiniti turističkom atrakcijom uz pomoć sopstvenih sredstava države u roku od tri ili šest mjeseci.“
Dalje je objasnio potencijalnu vrijednost lokaliteta, tvrdeći da bi ono moglo predstavljati rezervu od 150 milijardi dolara, ne računajući antikvitete i istorijske artefakte koji se mogu pronaći unutra. Ujsalovo insistiranje na cijeni od 50 miliona dolara za lokaciju izazvalo je zaprepašćenje, podstičući diskusije o etici monetizacije arheoloških otkrića, prenosi RTS.
Prvi nikejski sabor nije se samo bavio teološkim sporovima, već je postavio i važne presedane za upravljanje crkvom i disciplinu. Utvrdio je jedinstveni datum za Uskrs, osiguravajući da hrišćani slave ovaj ključni događaj u Hristovom životu istog dana. Odluke sabora pomogle su učvršćivanju autoriteta biskupa i postavile temelje za buduću strukturu Crkve.
Kako se vijesti o Ujsalovim tvrdnjama šire, arheološka zajednica i istoričari pažljivo prate. Ako se potvrdi, ovo otkriće bi ne samo moglo da promijeni narativ koji okružuje Prvi nikejski sabor, već i da istakne kontinuiranu potragu za razumijevanjem bogate tapiserije rane hrišćanske istorije. Svijet čeka dalji razvoj događaja u vezi sa ovom intrigantnom pričom, koja bi mogla da premosti prošlost i sadašnjost na neočekivane načine.
.webp)
.webp)
