Brojke koje govore o Bajdenovoj pobjedi, potpuno su neubjedljive ako ih uporedimo sa glasovima koje su dobijali drugi demokratski kandidati.
Kako je Kamala Haris izgubila u izbornoj trci kada je čitav establišment bio na njenoj strani - pitaju se ovih dana neutješne demokrate, dok sa druge strane političkog spektra odgovaraju da je Donald Tramp pobijedio jer je u svom timu imao - "samo" narod.
Sve je više dokaza, međutim, da je narod na Trampovoj strani bio i 2020. godine kada je izbornu pobjedu odnio Džozef Bajden.
Tvrdnje republikanaca da su demokrate te godine počinile jednu od najvećih krađa glasova u istoriji američke demokratije, ovih dana, naime, djeluju sve validnije. Jer, brojke kažu, a mi im nešto i ne vjerujemo – da je tada sedamdesetsedmogodišnji kandidat za predsjednika SAD, inače sklon gafovima i "gubljenju" uspio da se glasačima predstavi kao najharizmatičniji demokrata koji se u posljednjih, gotovo dvije decenije pojavio na političkoj sceni.
Bajden je, kaže nam izborna statistika, uspio da mobiliše najveći broj birača, milione i milione onih koji su godinama apstinirali i nisu smatrali da su Barak Obama, Hilari Klinton, pa ni sada Kamala Haris vrijedni njihovog izlaska na glasanje.
U godini pandemije glasalo je više Amerikanaca nego na bilo kojim drugim predsjedničkim izborima u posljednjih 120 godina.
Nevjerovatnih 81.283.501 glas osvojio je Bajden te 2020. godine. Podršku mu je, dakle, bar tako neko želi da vjerujemo, poklonilo 15 odsto više glasača nego Kamali Haris, odnosno, ostarjeli demokrata dobio je čak 20 odsto više glasova Amerikanaca nego što su to uspjeli da dobiju prethodni kandidati "plavog tima" Hilari Klinton i Barak Obama (na izborima 2012.) u vrijeme kad su odmeravali snage sa republikancima.
Gdje su prije Bajdena bili svi ti njegovi obožavaoci koji su se u godini pandemije sjatili na glasanju, kao i gde su svi oni nestali kada se Bajden povukao – nije jasno.
Sve je, međutim jasnije da republikanci nikako nisu pričali prazne priče kada su tvrdili da su, vidjevši da gube, demokrate tokom noći u džakovima poštom slale sve one glasove koji su im falili za pobjedu.
"Ovako nešto nikad nisam vidio. Oni misle da smo mi glupi i da smo budale. Te glasove poštom mogli su da pošalju Marsovci, Kanađani, mrtvi ljudi ili je prosto jedna osoba sama poslala 100.000 glasova. Džozef Bajden je možda sam za sebe glasao 5.000 puta", rekao je nakon spornog prebrojavanja glasova Rudolf Đulijani iz Trampovog tima.
Nevada je jedna od država koje su u to vrijeme našle u centru pažnje jer je Tramp tvrdio da su izbori u njoj pokradeni. Njegov tim tada je naglašavao da je 42.000 glasača glasalo više od jednom, da 19.000 njih nije živjelo u Nevadi, kao i da je glasalo više od 4.000 nedržavljana. Ove godine – republikanac vodi u "srebrnoj državi" i samo što je nije osvojio.
Isto je bilo i sa Džordžijom. Tramp je nakon izbora 2020. objavio snimak na kome se navodno vidi kofer pun glasačkih listića koje vade ispod stola i stavljaju u glasačke mašine u ovoj državi. Ove godine, kad je Bajden "nestao" iz politike – Tramp je osvojio i Džordžiju.
Demokrate su, kako je tvrdio republikanski tim nakon prethodnog izbornog ciklusa u Americi, najviše glasova tada pokrale u Pensilvaniji, Mičigenu, Džordžiji, Viskonsinu, Sjevernoj Karolini i Nevadi. Sve ove države Tramp je na najnovijim izborima dobio.
Zanimljivo je, međutim, pa i indikativno, da su Kamaline demokrate ovogodišnje izborne pobjede izvojevali uglavnom u državama u kojima za glasanje nije bilo potrebna identifikacija – odnosno, birači nisu morali da pokažu lične dokumente kako bi glasali.
"Ako ne tražite lična dokumenta sa fotografijom na izborima nemoguće je dokazati izbornu prevaru. To je razlog zašto krajnja ljevica odbija da traži foto identifikaciju za glasanje", upozoravao je ranije Ilon Mask.
Dominacija Trampa na izborima ove godine, bila je, međutim, toliko ubjedljiva da nijedan pokušaj krađe (pa čak ni uz pomoć onih čuvenih glasačkih mašina programiranih da glasaju samo za Kamalu), nije uspio da pomuti njegovu pobjedu.
