Dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost Peter Handke naišao je na niz osuda i osporavanja, međutim to nije bila obična slučajnost nego udžbenički prikaz djelovanja albanskih lobista.
13.00: Nobelov komitet proglašava Petera Handkea, austrijskog pisca, za ovogodišnjeg dobitnika Nobelove nagrade za književnost.
13.54: Petrit Selimi, bivši ministar spoljnih poslova Kosova kreće niz negativnih tvitova o ovoj odluci i podsjeća na njegov sporan odnos prema Slobodanu Miloševiću.
Hey @NobelPrize, did you include Handke's speech in the funeral of Slobodan Milosevic (given in person) as part of the literary opus when you decided to give this genocide-denier a Nobel Prize? https://t.co/PUPC9OdLu0
— Petrit Selimi (@Petrit) October 10, 2019
14.00: Vljora Čitaku, ambasadorka Kosova u Americi objavljuje prvi tvit o ovoj odluci: naziva je skandaloznom i odlukom koja podržava "balkanskog koljača" Slobodana Miloševića.
14.44: Petrit Selimi nastavlja: U narednom tvitu proziva direktno švedskog kralja (Švedska kravljevska akademija nadležna za Nobelovu nagradu) i pita se da li on praktično "podržava genocid"
15.00 - 16.00: Tvit Čitaku, retvit Selimi, tvit Selimi, retvit Čitaku - svi tvitovi su retvitovanje prvih negativnih reakcija na odluku Nobelovog komiteta. Svaki tvit i retvit sadrži #heštag Nobel i Nobel prize.
16.48: Besa Šahini, ministarka obrazovanja, sporta i mladih Albanije se priključuje ocjenama i dodaje da je užasnuta sam ovom odlukom.
17.00: Nakon prvog talasa negativnih tvitova i retvitova kreće novi nivo, a to je "menšnovanje", odnosno pominjanje i p(r)ozivanje na Tviteru zvaničnika i globalnih medija, novinara, organizacija. To se pretvara u jedan svojevrsni "stub srama" kojim, ako neko od p(r)ozvanih ne reaguje automatski se svrstava na drugu stranu, u ovom slučaju Handkeovu, "genocidnu", "fašističku".
19.01: Vljora Čitaku proziva Salamana Ruždija, koji je već ranije kritikovao političke stavove Handkea, a koji se do tog trenutka nije oglašavao.
Dear Salman, I believe you read the news about the latest laureate of the #NobelPrize for literature. I am shocked. It is a slap in the face of all the victims of #Milošević regime.
— Vlora Çitaku (@vloracitaku) October 10, 2019
19.15: Čitaku nastavlja da poziva zvaničnike da osude odluku Nobelovog komiteta, ovaj put poziva Karla Bilta, diplomati, bivšem premijeru Švedske i visokog predstavniku za BiH.
19.17: Čitaku se potom direktno obrušava na osobe koje je videla da su bili na dodeli: Draga, Kristijan Amanpur (novinarka CNN-a. prim.prev.), Vi ste danas bili tamo izvještavali o DODJELI, vidjela sam vas. Sada je red opet da izvijestite.
19.32: Petrit Selimi se nadovezujr i proziva Olivera Kama (novinar "Tajm-a") da se izjasni o odluci Nobelovog komiteta.
19.45: Albanci na mrežama počinju nervozno da se pitaju zašto svetski mediji ne preuzimaju priču i ne bave se sprornim pitanjima vezanim za Handkea, kada im stiže odgovor Seljmija: "Uskoro će! Malo se strpite", što je Čitaku takođe podijelila.
20.22 Petrit objavljuje prvi tekst jednog globalnog medija - Vašington posta, koji se bavi Handkeovim spornim odnosom sa Miloševićem i njegovim stavovima o genocidu, u kome se prigodno pojavljuje i prvi tvit Vljore Čitaku
Misija ispunjena! O Handkeu, Miloševiću i njegovim zlodelima u narednim satima izvještavali su neki od najvećih svjetskih medija, među kojima i "Gardijan", "BBC", "CNN", "France 24".... To što je Čitaku sa zvaničnog naloga "Nobelove nagrade" prozvana pitanjem "da li ste ikada pročitali išta od Handkea" više nije bilo važno. Jer, cilj je bio već ispunjen.
Jasno je da bi svjetski mediji u jednom trenutku vjerovatno stigli do upitnih stavova Handkea i njegovog odnosa prema Srbiji, ali albanski "tviter lobisti" su se postarali da to bude što prije i da se pojavi na što više globalnih kanala - glasno, jasno i u njihovom interesu.
Dear Salman, I believe you read the news about the latest laureate of the #NobelPrize for literature. I am shocked. It is a slap in the face of all the victims of #Milošević regime.
— Vlora Çitaku (@vloracitaku) October 10, 2019
Istina, bilo je i onih koji su ovakvo otvoreno lobiranje, pozivanje svih svjetsih medija i zvaničnika da komentarišu ovu odluku, nazvali u najmanju ruku "degutantnim". Albanskim aktivistima na Tviteru to nije smetalo.
Mnogi neće sportiti da je, nezavisno od njegovog knjževničkog dometa, kritika Handekeovog postavljanja prema Slobodanu Miloševiću, genocidu ili fašizmu neupitna. Ali, ono što je ovaj slučaj istakao nije to, već brzina kojim su se kritički tvitovi proširili i sa društvenih mreža stigli do međunarodne javnosti.
Nobel Handkeu je samo jedan od primjera kako kosovski Albanci rade za "svoju stvar". Problem je, međutim, što je meta ovakvih kampanja kosovskih Albanaca uglavnom Srbija, koja po pravilu nema adekvatan odgovor (ako ga uopšte ima).
