Novoizabrani papa sam bira svoje papinsko ime odmah nakon što prihvati izbor tokom konklave. Ova odluka je isključivo njegova i često nosi snažnu simboliku, izražavajući njegove duhovne smjernice, inspiraciju ili poruku koju želi da pošalje vjernicima i svijetu. Iako ne postoje formalna pravila koja određuju izbor imena, postoje jasni istorijski obrasci i simbolična značenja koja pomažu da se razumije ova važna odluka.

Predsjednik Dodik sa Si Đinpingom

Istorija izbora imena papa

Prvi papa koji je promijenio svoje ime bio je papa Ivan II. 533. godine. Rođen je kao Merkurius, ali smatrao je da je ime rimskog paganskog boga neprimjereno za poglavara Katoličke crkve. Od tada je promjena imena postala ustaljena praksa, iako nije obavezna - u teoriji, novi papa mogao bi da zadrža kršteno ime.

Kako izgleda sam trenutak izbora imena?

Nakon što kandidat prihvati izbor, prije nego što bude proglašen papom pred javnošću, dekan Kardinalskog zbora (ili drugi nadležni kardinal) ga upita: "Kako želiš da te zovu?" Taj trenutak ostaje privatan, unutar prostora gdje se odvija konklava, a ime koje papa izgovori tada postaje njegovo službeno papinsko ime. Nakon toga, kardinal protođakon objavljuje javnosti "Habemus Papam" sa svim pripadajućim titulama i odabranim imenom.

Motivacija iza izbora

Pape najčešće biraju ime u čast prethodnog pape, sveca, crkvenog reformatora ili kako bi poslali određenu poruku o pravcu u kojem žele da vode Crkvu. Neki primjeri uključuju:

Ivan Pavle I. (1978.) - uzeo je kombinaciju dvija prethodnika, Ivana XXIII. i Pavla VI. kao simbol kontinuiteta.

Benedikt XVI. (2005.) - ime je uzeo u čast Benedikta XV. pape mira tokom Prvog svjetskog rata, i svetog Benedikta iz Nursije, zaštitnika Еvrope.

Franjo (2013.) - Horhe Mario Bergoglio postao je prvi papa koji je uzeo Franjo, u čast svetog Franje Asiškog, naglašavajući skromnost, siromaštvo i obnovu Crkve. Time je poslao jasnu poruku o prioritetima svoga pontifikata.

Tradicija i kontinuitet

Papinska imena često ukazuju i na želju za kontinuitetom s prethodnicima. Na primjer, više od 20 papa nosilo je ime Ivan, a čak 16 papa ime Benedikt. Imena poput Grgur, Lav, Pio i Klement takođe su više puta korišćena.

Šta je novi papa poručio u prvom obraćanju?

Iako izbor papinskog imena nije normiran kanonskim pravom, njegova važnost je nesporna. Ime novog pape od samog početka daje snažan uvid u njegovu viziju Crkve i istorijske reference koje smatra ključnima za svoje poslanje.

Jedno ime nikad ne biraju

Postoji jedno ime koje nijedan papa nikada nije odabrao - Petar (lat. Petrus). To ime smatra se "zabranjenim" ili barem nedodirljivim iz poštovanja prema svetom Petru, prvom papi i apostolu kojem je, prema katoličkoj vjeri, sam Isus povjerio vođenje Crkve.

Buduće pape smatraju se Petrovim nasljednicima, ali ne i njemu jednakim. Uzimanje imena Petar moglo bi da se tumači kao pretenciozno ili kao pokušaj da se uspostavi jednakost s njim. Iako ne postoji formalna zabrana u kanonskom pravu, unutar Crkve je ustaljena praksa i tihi konsenzus da se to ime ne koristi iz duhovnog poštovanja i simboličnog razloga.

(b92)

Pratite nas i putem Vibera