Podsjetimo, u najvećim australijskim gradovima Melburnu i Sidneju u subotu su izbili relativno malobrojni, ali žestoki protesti protiv aktuelnog, teško je reći kojeg tačno, lokdauna po redu od marta prošle godine. 

Policajci na konjima u Melburnu suzavcem su rastjerali oko 4 hiljade demonstranata koji su nasrtali na njih. Policijski komandant opisao je proteste u tom gradu kao najnasilnije u posljednjih dvadeset godina te rekao da policija nije imala izbora nego da se brani od rulje koja je došla spremna za sukob, prenosi "Guardian".

U ta dva grada uhapšeno je više od 200 demonstranata, a u sukobu s njima povrijeđeno je sedam policajaca. Više hiljada demonstranata okupilo se i u Brizbejnu.

Osim masovnih hapšenja, policija je ispisala velikom broju ljudi kazne za kršenje mjera u iznosu od 35 pa do čak 3.900 dolara.

Demonstranti "žele slobodu". Premijer: Protesti su autodestruktivni

"Želimo slobodu", skandirali su demonstranti, među kojima je bio znatan broj krajnjih desničara, prkoseći upozorenju policije da je masovno okupljanje zabranjeno i da se neće tolerisati. Premijer Skot Morison nazvao je demonstracije "bezobzirnim i autodestruktivnim". 

Ipak, ankete sugerišu da proteste protiv lokdauna, odnosno opšteg karantina, podržava vrlo mali dio Austrijanaca - samo 7%, prema anketi koju je krajem jula provela kompanija "Utting Research".

U Australiji je zbog drastičnog rasta broja novozaraženih uveden lokdaun u više gradova i saveznih država, a najveći grad Sidnej odlučio je produžiti lokdaun do kraja septembra te je uveo stroža ograničenja, poput policijskog sata od 21 do 5 ujutro i obaveznog nošenja maski na otvorenom, osim za vrijeme rekreacije.

Zatvorene škole, poslovni prostori...

Ovaj lokdaun je najstroži dosad i pod njim stanovnici Sidneja ne smiju izlaziti iz kuća osim radi rekreacije, kupovine namirnica, brige za članove porodice i sličnih neophodnih razloga. Svejedno se neće smjeti udaljavati od doma više od 10 kilometara.

Sidnej, grad s više od 5 miliona ljudi, sada već duže od dva mjeseca u strogom lokdaunu, do sada nije uspio suzbiti zarazu, koja se proširila preko međunarodnih granica i na susjedni Novi Zeland. 

Novi Zeland je takođe ušao u nacionalni lokdaun prošle sedmice, nakon što je otkriven prvi novi lokalni (ne uvezeni) slučaj korona virusa nakon gotovo pola godine. U međuvremenu su otkriveni desetine novih slučajeva svaki dan, broj zaraženih se popeo na 148, a lokdaun je produžen do 27. avgusta s tim da bi tada mogao biti ponovo produžen.

Zatvorene su sve škole i poslovni prostori, a ljudi i ovdje moraju ostati kod kuće i mogu izaći samo radi odlaska u trgovinu, vježbe ili dobijanja ljekarske njege. 

"Uvijek smo imali svoj način žestokog i ranog odgovora jer je to puno bolje nego blagi i dugi pristup koji rezultira produživanjima karantine", poručila je premijerka Novog Zelanda Žasinda Ardern u snimku na Facebooku.

Lokdaun dok više ne bude zaraženih?

U Sidneju su pak vlasti krajem jula poslale i stotine nenaoružanih vojnika na ulice da kontrolišu pridržavanje strogih mjera. Australijski savez advokata nazvao je ovaj potez "zabrinjavajućim korištenjem vojske u liberalnoj demokratiji".

Lokdaun je do 2. septembra na snazi i u Viktoriji, čiji je glavni grad Melburn, kao i u glavnom gradu Kanberri, a premijer teritorija glavnog grada Andrew arr izjavio je prije deset dana da će lockdown ostati na snazi sve dok ne bude novih slučajeva zaraze u Canberi, odnosno dok svi detektovani slučajevi korona virusa ne budu uspješno izolovani.

"Htjeli bismo da nema dodatnog prenosa u zajednici, želimo se vratiti na nulu", objasnio je Bar svoju namjeru.

Australija oborila rekord broja novih slučajeva u subotu

Trenutno je više od polovine od 25 miliona Australijanaca pod lokdaunom, ali upravo je Sidnej glavno žarište na koje otpada većina novih slučajeva. Zemlja je najviši broj novih dnevnih slučajeva od početka pandemije zabilježila baš u subotu - 907, prema stranici "Our World in Data".

Poređenja radi, najviši dnevni broj slučajeva prije početka novog, odnosno prvog pravog talasa u Australiji krajem juna, bio je 44 u aprilu. U ponedjeljak je iznosio 834. Vrhunac novog talasa, pogonjenog znatno zaraznijim delta (indijskim) sojem, vjerovatno još nije dostignut.

S druge strane, broj umrlih u avgustu u cijeloj Australiji kreće se između dva i četiri dnevno s tim da je posljednjih nedjelju dana u padu. U zemlji je od početka pandemije od Kovida-19 umrlo 984 ljudi.

Vlasti naredile ubijanje pasa iz azila da volonteri ne bi širili zarazu

Na udaru lokdauna u Australiji nažalost nisu samo ljudi već i životinje, pa je tako u teško shvatljivom slučaju u okrugu Burke u Novom Južnom Velsu lokalno vijeće naredilo da se eutanazira 15 pasa iz tamošnjeg skloništa za životinje, uključujući 10 štenaca.

Razlog? Kako se volonteri koji tamo rade prilikom njihovog prevoza ne bi zarazili i širili Kovid-19.

"Vijeće je odlučilo da preduzme ovu mjeru kako bi zaštitilo svoje zaposlenike i zajednicu, uključujući ranjivu populaciju Aboridžina, od rizika širenja Kovida-19", poručili su iz Kancelarije za lokalnu upravu, a prenosi "Sky News".

Portparol kancelarije dodao je da funkcioneri istražuju jesu li ovim postupkom prekršili neke zakone o okrutnosti prema životinjama. Kada je krenula likvidacija pasa, u skloništu se nalazilo pet pasa, a jedan od njih je imao 10 štenaca.

Kućni karantin sa znakom na kući

Vlasti savezne države Južne Australije u ponedjeljak su najavile da će isprobati kućni karantin za ljude koji se vraćaju iz drugih država, s aplikacijom koja se koristi za praćenje ostaju li ljudi kod kuće. Ako testni program bude uspješan, iskoristio bi se i za dio međunarodnih putnika koji se vraćaju u zemlju kako bi se ublažio pritisak na hotelski karantin.

Na te kuće moraće biti postavljeni zvanični znakovi s natpisom: "Ovo domaćinstvo je trenutno u karantinu. Posjetioco nisu dozvoljeni. Molimo, pokucajte i ostavite dostavu na vratima".

Takođe, policija će provoditi redovne provjere ljudi u ovakvom karantinu.

Krajem prošlog mjeseca australijsko ministarstvo spoljnih poslova imalo je čak 37.000 registrovanih građana koji žele iz inostranstva da se vrate u zemlju, ali ne mogu ispuniti stroge uslove za dozvolu, uključujući visoke troškove avionskih karata i hotelskog smještaja do kraja obaveznog karantina, koje sami moraju plaćati. Naime, i napuštanje i ulaz u Australiju su i dalje zabranjeni za sve koji ne zadovoljavaju kriterijume za izuzeće.

Nebrojene priče o australijskim emigrantima koji se zbog toga nisu mogli ni oprosti od umiruće rodbine u domovini, upoznati svoju novorođenu djecu ili imati supružnike uz sebe tokom liječenja raka kruže društvenim mrežama i medijima.

Naselja za karantin

Neke su uznemirile i vijesti o izgradnji novih specijalnih naselja za karantinu, u koje bi se smještali ljudi koji nakon ulaska u zemlju moraju biti u izolaciji, koje vlasti zovu karantina-habovi. Kritičari su ih, međutim, već cinično nazvali Kovid-kampovima.

Ipak, takva bi naselja, koja su među ostalim planirana u Pertu i Brizbejnu, naprosto trebala zamijeniti već navedeni hotelski smještaj i minimizirati mogućnost širenja zaraze u okolnu zajednicu. A upravo takvi slučajevi zaraze onih koji dolaze iz inostranstva uglavnom su bili uzrok dosadašnjih lokdauna. 

Savezne vlasti i vlasti pojedinih saveznih država, suočene s kritikama da je sve rigorozniji lokdaun posljedica potpunog neuspjeha kampanje vakcinacije, pokušavaju povećati dostupnost vakcina i ubrzati tempo vakcinacije. Trenutno je samo 30% Australijanaca vakcinisano s obje doze, a 52% jednom. 

Premijerka Novog Južnog Velsa priznala: Virus se zbog delte širi i za vrijeme strogog lokdauna

"Sljedećih nekoliko sedmica biće teško, ali nedvosmisleno je da će, kad budemo imali dovoljno visoke stope vakcinacije, život biti puno bolji. Znam, ovo su izazovna vremena, ali vidim svjetlo na kraju tunela", uvjerava građane Novog Južnog Velsa, čiji je glavni grad Sidnej, premijerka te savezne države Gladis Berejiklian.

Ipak, i premijerka ove najmnogoljudnije australijske savezne države priznala je da se delta soj virusa probija i kroz strogi lokdaun:

"Virus se širi čak i za vrijeme vrlo strogog lokauna, to je činjenica. Dakle, ono što moramo učiniti da zaštitimo sebe i svoje najmilije je da ostanemo kod kuće, ali i da se vakcinišemo. Kad dođemo do 80% vakcinisanih dvostrukom dozom, svaka će država morati živjeti s Kovidom. Ne možete zauvijek držati deltu vani", rekla je.

Ta strategija nultog Kovida, odnosno preventivnih lokdauna nakon svake detekcije novih slučajeva zaraze, funkcionisala je u Australiji donedavno. Iako su lokalni i regionalni lockdowni često trajali mnogo dulje od početnih planova - nekad i mjesecima - uspjeli su, u kombinaciji s drakonskim zatvaranjem granica i rigoroznim testiranjem i izolacijom, održati broj teško oboljelih i umrlih na vrlo niskom nivou. 

"Tvrđava Australija više ne funkcioniše"

Australijanci su do sada bili spremni da "podnesu restrikcije koje bi drugdje u demokratskom svijetu bile potpuno politički nemoguće", komentarisao je prošlog mjeseca Mark Stirs, direktor "Sydney Policy Laba" na Univerzitetu u Sidneju, za "CNN".

"Tolerancija za takve restrikcije među Australijancima ima svoje izvorište u "prilično dubokom kulturnom osjećaju da opasnost vreba u inostranstvu, a najbolje što Australija može učiniti u ovim trenucima je da se odvoji od svijeta", dodao je Stirs.

Ali sve je jasnije da ta strategija "tvrđave Australije" više ne funkcioniše i da je i njena održivost krajnje upitna - iz političke, ekonomske, ako ne i pravne ili humanitarne perspektive. To je u ponedjeljak priznao i australijski premijer Skot Morison.

"Lokdaun ne može trajati vječno. Ovo nije održiv način života u ovoj zemlji", rekao je na konferenciji za medije u Kanberi te dodao da zemlja mora ići dalje te da mora početi smanjivati ​​ograničenja kako se sve više ljudi bude vakcinisalo.

"Ovaj Dan mrmota mora završiti, a završiće kad počnemo dostizati 70% i 80% (stope vakcinacije)", dodao je, aludirajući na običaj u jednom američkom gradiću u kojem se mrmot 2. februara svake godine budi iz zimskog sna, a ako on vidi svoju sjenu, vraća se u hibernaciju, što znači nastavak zime.

Vlasti očekuju 70% vakcinisanih do kraja oktobra

Savezna vlada prošlog mjeseca je objavila plan u četiri faze za ublažavanje ograničenja nakon što se vakciniše 70% od 25 miliona ljudi starijih od 16 godina. Kad se vakciniše 80% ljudi, biće potrebna samo ciljana zatvaranja, a vakcinisani Australijanci mogli bi slobodno putovati među državama. Očekuje da će prag od 70% biti postignut do kraja oktobra.

Ali do tog cilja još je vrlo dalek put i pitanje je hoće li zaista biti ispunjen do kraja oktobra, pa čak i do kraja godine. Usto, druge savezne države (osim Novog Južnog Velsa) uglavnom signalizuju da žele nastaviti s politikom agresivnog suzbijanja korona virusa pod svaku cijenu.

Otvaranje u ovoj zemlji, nažalost, takođe je vrlo rizično zbog niskog nivoa vakcinisanosti i prirodnog imuniteta u populaciji i vjerovatno bi izazvalo eksploziju oboljelih, a zatim i umrlih.

"Nacionalni kabinet sada mora ići oprezno. S jedne strane, ne možemo prerano napustiti strategiju nulte stope Kovida i rizikovati nesreću koju smo do sada izbjegavali. Ali sa druge strane, ne možemo neograničeno ostati zazidani unutar tvrđave Australije, odsječeni od ostatka svijeta i povremeno odsječeni jedno od drugog", zaključio je australijski "Grattan Institute" u svom nedavnom izvještaju na ovu temu.

"Kolosalni neuspjeh" s nabavkom vakcina

Uvođenje vakcina u Australiji bio je "kolosalni neuspjeh" jer vlada nije kupila dovoljno vakcina, pa će državne granice vjerovatno ostati zatvorene barem do početka 2022. godine, priznao je prošlog mjeseca i bivši premijer Malkolm Turnbul, koji je na vlasti bio od 2015. do 2018. godine.

Izgleda da je upravo početni uspjeh u kontroli epidemije kumovao pretjeranoj ležernosti i sporosti australijske vlade u nabavci vakcina i građana u vakcinaciji.

Morisonova vlada nije kupila dovoljno vakcina, osiguravši samo obilno snabdijevanje dozama AstraZenece iako postoji veliko kolebanje oko te vakcine, bez dovoljne narudžbe drugih vakcina, dodao je Turnbul.

Upravo je medicinska preporuka da se osobe mlađe od 50 godina radije vakcinišu Pfizerovim nego AstraZenecinom vakacinom, zbog utvrđene pojave rijetkih slučajeva krvnih ugrušaka, dovela do toga da je australijska vlada odustala od masovne nabavke AstraZenecine vakcine i početnog cilja ekspresnog postizanja kolektivnog imuniteta vakcinacijom do oktobra ove godine.

Nakon toga su zdravstvene službe građanima radije preporučivale Pfizerovu vakcinu, ali nje je Australija nabavila daleko manje.

"U nekom smislu smo zarobljenici vlastitog uspjeha", priznao je Morison i rekao da bi to svakako trebala biti pouka za druge zemlje.